Opasni aluminijum: čuvajte se praška za pecivo, šlaga za kafu, piva…

Opasni aluminijum: čuvajte se praška za pecivo, šlaga za kafu, piva…

Poznato je da je aluminij neurotoksičan i da hronična izloženost tom elementu povećava rizik nastanka neuroloških bolesti, uključujući demenciju, autizam i Parkinsonovu bolest.
Nova britanska studija prvi put dokazuje i neposrednu povezanost između Alzheimerove bolesti i visokog sadržaja aluminija u mozgu, piše Slobodna Dalmacija.

Aluminij je za centralni živčani sistem isto što i cigareta za pluća, tvrde stručnjaci, koji su saglasni da otrovni metali oštećuju moždano tkivo te uzrokuju oksidacijski stres i neurodegenerativne bolesti.
Danas smo suočeni s porastom učestalosti Alzheimerove bolesti što je direktna posljedica veće izloženosti aluminiju kojeg se naše tijelo teško može osloboditi. Budući da aluminij nije potreban ni za jedan biološki proces u našem organizmu, treba se truditi da ga unosimo u što manjim količinama.

Na vezu između izloženosti aluminiju i nastanka neuroloških bolesti upozoravale su i brojne ranije studije. No, naučnici Sveučilišta Keele u Velikoj Britaniji su nedavno utvrdili da je u mozgu umrlih zbog Alzheimerove bolesti bila prisutna velika količina aluminija s kojim su došli u dodir na radnom mjestu ili na neki drugi način.

Koji proizvodi ga sadrže?

Među proizvodima koje svakodnevno kupujemo i za koje postoje dokazi da sadrže aluminij su:

  • hrana (prašak za pecivo, brašno pomiješano s praškom za pecivo, sol, mlijeko u prahu, šlag za kafu, pekarski proizvodi, juhe, pivo, vino, čokolada, biljni čajevi, sredstva za zgrušavanje, boje…)
  • lijekovi (za smanjivanje želučane kiseline, protiv bolova, proljeva i drugi, te prehrambeni dodaci kao što je magnezij i stearat),
  • cjepiva (protiv hepatitisa A i B te dječjih bolesti kao što su difterija, tetanus, veliki kašalj, dječja paraliza i druga),
  • kozmetika i proizvodi za ličnu higijenu (antiperspiranti, dezodoransi – uključujući kristale soli koji sadrže aluminij; losioni, kreme za sunčanje i šamponi),
  • ambalaža (folije, konzerve, ambalaža različitih sokova i plastične bočice za vodu).

Svi ovi proizvodi dolaze u dodir s aluminijem preko alata koji se koriste tokom proizvodnje.
Najveće količine aluminija izmjerene su u proizvodima koji su pakirani u aluminijsku ambalažu kao što su npr. pekarski proizvodi. Stručnjaci su utvrdili da se približno jedan posto aluminija kojeg unosimo oralno apsorbira u organizmu, dok se preostali dio izlučuje kroz probavni sistem pod uvjetom da je zdrav i da normalno funkcionira.

Ne pripremajte hranu u alufoliji!

Stručnjaci savjetuju da ne koristite aluminijsku foliju prilikom kuhanja ili pečenja, jer se na taj način značajno povećava sadržaj aluminija u hrani. Tako je jedna studija iz 2006. godine utvrdila da je u crvenom mesu kuhanom u alufoliji, sadržaj aluminija povećan s 89 na 378 posto, a piletine sa 76 na 214 posto!
Količina aluminija koja je prilikom kuhanja prešla u hranu bila je proporcionalna vremenu i temperaturi kuhanja.

Kako se osloboditi aluminija?

Kad aluminij jednom uđe u naša tkiva teško ga se osloboditi. No, postoje načini na koje se taj proces može ubrzati. Naš organizam se u suzbijanju oksidacijskog stresa koji uzrokuju brojne štetne tvari, pa tako i aluminij, oslobađa uz pomoć različitih antioksidansa. Jedan od najsnažnijih je glutation (GSH), peptidna molekula koju proizvode sve stanice u našem tijelu. Budući da je naš organizam sve izloženiji oksidacijskom stresu zbog zagađenja, stresa, utjecaja toksina, lijekova, zračenja…. snižava se i razina glutationa.
Što se tiče hrane bogate sumporom na prvom mjestu su svakako luk i češnjak, te proteini iz mesa.

Zanimljivosti
Zanimljivosti
ADMINISTRATOR
PROFIL

    Povezane objave