EdukativnoIstraživanjaSciTech

Porijeklo i rasprostranjenost europskog pitomog kestena

Drvo europskog pitomog kestena je elemenat tercijarne flore, koji se očuvao kroz ledenu eru do danas. Vrsta je rasprostranjena od Španije i Francuske preko Italije, Balkanskog poluostrva i Male Azije, sve do Kaspijskog mora. Smatra se da je domovina pitomog kestena Mala Azija, odakle je još u V. vijeku p.n.e. prenesen u Europu, prvo u Grčku, Italiju i Španiju. Za širenje ove vrste duž Mediteranske regije, kao i u zemlje centralne Europe (Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija, Mađarska i druge) mnogo su doprinijeli Rimljani (Huntley and Birks, 1983). Prema Huntley i Birks (1983) prvi fosilni postglacijalni podaci o ovoj vrsti su pronađeni u Španiji i Grčkoj prije 9.000 godina, dok se prema fosilnim podacima iz tercijara, javlja i u području Skandinavije, što upućuje da je toplija klima dopustila širenje ove vrste i na sjever Europe. U istom periodu, pitomi kesten se javlja i na područjima Francuske, Italije, bivše Jugoslavije, Austrije i Mađarske (Konstantinidis et al., 2008). Osim u Europi, pitomi kesten rasprostranjen je i na Sjevernoameričkom i Azijskom kontinentu, iz čega proizilaze i četiri komercijalno najvažnije vrste : američki, europski, japanski i kineski kesten. U Aziji je japanski kesten kultivisan od XI. vijeka, a kineski kesten vjerovatno još 6.000 godina prije (Vossen, 1996). U Ameriku je prenesen u XVIII. vijeku, a raste i u sjevernim i u zapadnim dijelovima Afrike, u Maloj Aziji, na jugu Kavkaza i u Perziji. Danas je najviše rasprostranjen u Europi, kao samoniklo šumsko drvo ili kao kultivisana vrsta, te se pretpostavlja da je kesten autohton u Europi (Muratović i sar., 1999).

Prema površinama koje se nalaze pod kestenom, europske zemlje se mogu poredati slijedećim redoslijedom : Francuska 1.020.500 ha (45.3 %), Italija 765.837 ha (34.0 %), Španija 137.627 ha (6.1 %), Portugal 53.509 ha (2.4 %), Grčka 33.651 ha (1.5 %), Turska 28.892 ha (1.3 %), Švicarska 27.100 ha (1.2 %), Hrvatska 15.000ha (0.7 %), Albanija 8600 ha (0.4 %), Makedonija 5058 ha (0.2 %), Njemačka 4400 ha (0.2 %), Bosna i Hercegovina 3057 ha (0.1 %) (Conedera et al., 2004).

Kod nas, u Bosni i Hercegovini, postoje tri značajnija lokaliteta na kojima je zastupljen europski pitomi kesten. Prvi je hercegovački lokalitet, gdje se kesten obilnije javlja na južnim padinama Bitovine, kod Konjica, Jablanice, Jablaničkog jezera i doline Rame (Bubić, 1977). To je tipična submediteranska oblast, u kojoj se kestenove šume nalaze na položajima od 150 do 750 m nadmorske visine. Drugo najbogatije kestenovo područje u Bosni je područje sjeverozapadne Bosne od Une do granice sa Republikom Hrvatskom (Cazin, Velika Kladuša, Vrnograč, Bužim, Bosanska Krupa i Bosanski Novi). Veća nalazišta kestena u ovom dijelu su u okolini Pećigrada i Todorova, Vrnograča, te sjeverno od grada Cazina. Na ovom području kesten se javlja na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Treći lokalitet je u istočnoj Bosni između Srebrenice, Bratunca i rudnika Sase. Prve podatke o postojanju kestena na području Srebrenice dao je botaničar Ž. J u r i š i ć u jednom izvještaju sa putovanja sa srednjoškolcima po Bosni (Fukarek, 1954). Manja nalazišta pitomog kestena u okolici Zvornika i Tuzle, opisana su prvi put od strane autora J. Sučića 1953. godine.

Smatra se da je ovo područje prirodnih populacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini, dio linije rasprostranjenja europskog pitomog kestena, koja ide od Španije i Francuske, preko Italije, Balkanskog poluostrva i Male Azije sve do Kaspijskog mora.

Na području Unsko-sanskog kantona pitomi kesten zauzima površinu od 8.000ha, a najviše ga ima u opštinama Cazin, Velika Kladuša i Bužim. Upravo ovo područje smatra se jednim od bogatijih područja kestena na prostorima Bosne i Hercegovine. Čak je i autor J. Sučić u svojim radovima o kestenu ovo područje nazivao „glavnim područjem rasprostranjenosti kestena u BiH”. Ne postoji uredna evidencija o privatnom posjedu, o njegovoj veličini i gospodarskom obliku tih šuma. Veći dio površine pripada državnoj imovini, ali ima dosta i privatnog vlasništva. Državni posjed predstavlja kompaktnije površine, a privatni je isprekidan i razbacan na velikom prostoru Bosanske Krajine, oko mnogih seoskih naselja. Velike prirodne populacije pitomog kestena postoje u području mjesnih zajednica Šumatac, Mala Kladuša, Pećigrad, Skokovi, Todorovo, Vidovska, Johovica, Slapnica, Vrnograč, Crvarevac, Koprivna i Konjodor.

Zanimljivosti

Portal Zanimljivosti je nastao krajem 2013 godine sa težnjom da se široj masi dostave što tačnije informacije na razne teme. Akcenat smo stavili na tekstove edukativnog karaktera.

Slične Objave

Zatvori

Otkriven je AdBlocker

Razmislite da podržite naš rad tako što ćete isključiti Adblocker za ovu stranicu.