EdukativnoIstraživanjaSciTech

Porijeklo i rasprostranjenost europskog pitomog kestena

Drvo europskog pitomog kestena je elemenat tercijarne flore, koji se očuvao kroz ledenu eru do danas. Vrsta je rasprostranjena od Španije i Francuske preko Italije, Balkanskog poluostrva i Male Azije, sve do Kaspijskog mora. Smatra se da je domovina pitomog kestena Mala Azija, odakle je još u V. vijeku p.n.e. prenesen u Europu, prvo u Grčku, Italiju i Španiju. Za širenje ove vrste duž Mediteranske regije, kao i u zemlje centralne Europe (Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija, Mađarska i druge) mnogo su doprinijeli Rimljani (Huntley and Birks, 1983). Prema Huntley i Birks (1983) prvi fosilni postglacijalni podaci o ovoj vrsti su pronađeni u Španiji i Grčkoj prije 9.000 godina, dok se prema fosilnim podacima iz tercijara, javlja i u području Skandinavije, što upućuje da je toplija klima dopustila širenje ove vrste i na sjever Europe. U istom periodu, pitomi kesten se javlja i na područjima Francuske, Italije, bivše Jugoslavije, Austrije i Mađarske (Konstantinidis et al., 2008). Osim u Europi, pitomi kesten rasprostranjen je i na Sjevernoameričkom i Azijskom kontinentu, iz čega proizilaze i četiri komercijalno najvažnije vrste : američki, europski, japanski i kineski kesten. U Aziji je japanski kesten kultivisan od XI. vijeka, a kineski kesten vjerovatno još 6.000 godina prije (Vossen, 1996). U Ameriku je prenesen u XVIII. vijeku, a raste i u sjevernim i u zapadnim dijelovima Afrike, u Maloj Aziji, na jugu Kavkaza i u Perziji. Danas je najviše rasprostranjen u Europi, kao samoniklo šumsko drvo ili kao kultivisana vrsta, te se pretpostavlja da je kesten autohton u Europi (Muratović i sar., 1999).

Prema površinama koje se nalaze pod kestenom, europske zemlje se mogu poredati slijedećim redoslijedom : Francuska 1.020.500 ha (45.3 %), Italija 765.837 ha (34.0 %), Španija 137.627 ha (6.1 %), Portugal 53.509 ha (2.4 %), Grčka 33.651 ha (1.5 %), Turska 28.892 ha (1.3 %), Švicarska 27.100 ha (1.2 %), Hrvatska 15.000ha (0.7 %), Albanija 8600 ha (0.4 %), Makedonija 5058 ha (0.2 %), Njemačka 4400 ha (0.2 %), Bosna i Hercegovina 3057 ha (0.1 %) (Conedera et al., 2004).

Kod nas, u Bosni i Hercegovini, postoje tri značajnija lokaliteta na kojima je zastupljen europski pitomi kesten. Prvi je hercegovački lokalitet, gdje se kesten obilnije javlja na južnim padinama Bitovine, kod Konjica, Jablanice, Jablaničkog jezera i doline Rame (Bubić, 1977). To je tipična submediteranska oblast, u kojoj se kestenove šume nalaze na položajima od 150 do 750 m nadmorske visine. Drugo najbogatije kestenovo područje u Bosni je područje sjeverozapadne Bosne od Une do granice sa Republikom Hrvatskom (Cazin, Velika Kladuša, Vrnograč, Bužim, Bosanska Krupa i Bosanski Novi). Veća nalazišta kestena u ovom dijelu su u okolini Pećigrada i Todorova, Vrnograča, te sjeverno od grada Cazina. Na ovom području kesten se javlja na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Treći lokalitet je u istočnoj Bosni između Srebrenice, Bratunca i rudnika Sase. Prve podatke o postojanju kestena na području Srebrenice dao je botaničar Ž. J u r i š i ć u jednom izvještaju sa putovanja sa srednjoškolcima po Bosni (Fukarek, 1954). Manja nalazišta pitomog kestena u okolici Zvornika i Tuzle, opisana su prvi put od strane autora J. Sučića 1953. godine.

Smatra se da je ovo područje prirodnih populacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini, dio linije rasprostranjenja europskog pitomog kestena, koja ide od Španije i Francuske, preko Italije, Balkanskog poluostrva i Male Azije sve do Kaspijskog mora.

Na području Unsko-sanskog kantona pitomi kesten zauzima površinu od 8.000ha, a najviše ga ima u opštinama Cazin, Velika Kladuša i Bužim. Upravo ovo područje smatra se jednim od bogatijih područja kestena na prostorima Bosne i Hercegovine. Čak je i autor J. Sučić u svojim radovima o kestenu ovo područje nazivao „glavnim područjem rasprostranjenosti kestena u BiH”. Ne postoji uredna evidencija o privatnom posjedu, o njegovoj veličini i gospodarskom obliku tih šuma. Veći dio površine pripada državnoj imovini, ali ima dosta i privatnog vlasništva. Državni posjed predstavlja kompaktnije površine, a privatni je isprekidan i razbacan na velikom prostoru Bosanske Krajine, oko mnogih seoskih naselja. Velike prirodne populacije pitomog kestena postoje u području mjesnih zajednica Šumatac, Mala Kladuša, Pećigrad, Skokovi, Todorovo, Vidovska, Johovica, Slapnica, Vrnograč, Crvarevac, Koprivna i Konjodor.

Zanimljivosti

Portal Zanimljivosti je nastao krajem 2013 godine sa težnjom da se široj masi dostave što tačnije informacije na razne teme. Akcenat smo stavili na tekstove edukativnog karaktera.

Slične Objave

1 thought on “Porijeklo i rasprostranjenost europskog pitomog kestena”

Zatvori

Otkriven je AdBlocker

Razmislite da podržite naš rad tako što ćete isključiti Adblocker za ovu stranicu.