Od Berlina do New Yorka u 1769 svjetskih gradova u 112 država svijeta učenici su u petak 15.ožujka održali prosvjede protiv klimatskih promjena.Organizirani prosvjedi dio su svjetskog učeničkog pokreta koji je započeo u kolovozu 2018. kada je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg započela prosvjed ispred švedskog parlamenta u vrijeme nastave.Potaknuti inicijativom mlade aktivistice, prosvjedi su se počeli širiti po cijeloj Europi.
U početku su bili lošije posjećeni, no s vremenom su se počeli širiti i dobivati medijski prostor. Kopenhagen, Rim, Beč, Lisabon… lista eurpskih gradova bila je svakim danom sve duža, a petak je postao dan u tjednu rezerviran za učeničke prosvjede kojima su izražavali svoju zabrinutost za sudbinu planeta Zemlje.
Moto prosvjeda je od prvog dana bio da mladi trebaju sami preuzeti odgovornost za svoju budućnost jer će promjene koje slijede utjecati izravno na njihovu budućnost, a ne budućnost političara starih 70 godina koji danas odlučuju kojim smjerom će svijet kročiti u narednim godinama po pitanju klimatskih promjena.
Samo dan prije najvećeg učeničkog prosvjeda u povijesti, trojica europskih zakonodavaca nominirali su Gretu za Nobelovu nagradu za mir. Norveški socijalist Freddy André Øvstegård svoj izbor švedske učenice za nominaciju za Nobela objasnio je tako da ukoliko se ništa ne učini po pitanju klimatskih promjena one će postati uzrok ratova, sukoba i klimatskih izbjeglica. Kazao je i da je Greta pokrenula masovni pokret koji on vidi kao putokaz prema svjetskom miru.
- 1
- 2
