Ostaci drevnog egipatskog grada Bubastisa najbolji su dokaz ogromnog poštovanja starih Egipćana prema mačkama. Među ruševinama ovog grada, kojim je nekada dominirao hram posvećen boginji Bast, pronađeno je ogromno groblje sa više od 300.000 mumificiranih mačaka, piše Pet Magazine.
Otac historije Herodot ostavio je svedočenje da su mačke iz cijelog Egipta nakon što bi uginule često donošene u Bubastis da bi tu bile mumificirane i sahranjene na velikom groblju. Bez obzira na to šta se njegova trdnja ne može provjeriti, niti uzeti zdravo za gotovo, ostalo nam je dovoljno dokaza da je mačkama ukazivana počast da, poput ljudi, budu balsamovane, a slične grobnice pronađene su duž čitavog Nila. Herodot još piše i da su Egipćani ponekad u znak žalosti brijali obrve kada bi im mačka uginula i žalili je sve dok obrve ne bi ponovo narasle.
Imena
Egipćani nisu razlikovali divlje od pitomih mačka i sve su ih zvali „miu“, šta je najvjerovatnije onomatopeja njihovog oglašavanja. Mačke su rijetko nosile lična imena, mada ima potvrđenih primjera da se i to dešavalo. Zabilježeno je i da je postojalo (ljudsko) žensko ime Miut, šta je ženski rod egipatske riječi za mačku.
Prema nekim teorijama, mačke kao polubožanska bića nisu mogle biti lično vlasništvo nijednog čovjeka i samo je faraon imao pravo da ima svoju mačku. Sve mačke bile su pod zaštitom faraona i nanijeti zlo ovoj životinji smatrano je izdajom.
Kazne
Zabilježeni su brojni primjeri izricanja teških kazni zbog povređivanja mačke. Na vrhuncu slave boginje Bast ubistvo mačke, čak i slučajno, kažnjavalo se smrću. Izvoz mačaka iz Egipta u susjedne zemlje bio je zabranjen, što je dovelo do crnog tržišta i razvoja krijumčarenja ovih životinja.
Perzijanci
Herodot navodi još jednu teško povjerljivu priču o egipatskoj ljubavi prema mačkama i o tome kako su tu ljubav zloupotrebili Persijanci. Navodno, Persijanci su zarobili veliki broj mačaka i potom ih pustili na bojno polje. Kad su Egipćani vidjeli prestravljene mačke kako trče po bojnom polju, predali su se neprijatelju radije nego da rizikuju da povrede svete životinje.
Boginja
U centru kulta posvećenog mačkama nalazila se upravo boginja Bast, koje je u početku prikazivana kao lavica ili žena s glavom lava, da bi kasnije dobila nešto graciozniju formu žene s glavom (domaće) mačke. Bast je bila solarno božanstvo, boginja rata i zaštitnica boga Ra. Osim Bast, čitav niz drugih božanstava povezivan je s mačkama, a postoje i dokazi da su i same mačke smatrane polubožanskim stvorenjima.
Ljubav
Porijeklo velikog značaja koji su ove životnje imale u drevnom Egiptu nije sasvim poznato, ali se često dovodi u vezu s ulogom koju su imale u borbi protiv glodara. Kao društvo čiji je uspon zasnovan na poljoprivredi, Egipat je imao veliki problem s miševima, pacovima i zmijama koje su ugrožavale skladišta žitarica. Vjeruje se da su Egipćani uočili da se divlje mačke u prirodi hrane ovim štetočinama i da su zbog toga počeli da ostavljaju ostatke hrane, poput ribljih glava, kako bi mačke počele redovno da ih posjećuju. Približavanje ljudskim naseobinama mačkama je donijeli siguran izvor hrane (kako štetočina u ambarima, tako i one koju su ljudi ostavljali), ali i zaštitu od većih predatora. Vremenom, stvorilo se prijateljstvo između ljudi i mačaka, a one su elegantno ušetale i u ljudske domove. Stari Egipćani su, prema nekim izvorima, čak išli u lov sa svojim mačkama. Postoje mnoge slike na grobnicama koje prikazuju mačke kako hvataju ptice ili ribe i donose ih ljudima.
Dvije rase
U drevnom Egiptu živjele su dvije glavne rase mačaka. Mačka iz džungle (Felis chaus) i afrička divlja mačka (Felis silvestris lybica). Ova druga imala je mirniji temperament i češće je pripitomljavana. Dvije vrste vremenom su se ukrstile u novu, koja je u bliskom srodstvu s modernom rasom egipatski mau. Kako su mačke pripitomljavane, sve više su dolazile do izražaja promjene u temperamentu i pojavi. Dobile su živahnije boje jer više nije bilo potrebe za kamuflažom, a tijela su im postala sitnija i manje mišićava. Brojni dokazi ukazuju da većina današnjih mačaka vodi porijeklo iz starog Egipta.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.