Kada par kontaktnih sočiva dostigne kraj svog kratkog životnog vijeka, većina ljudi ih baca u odvode u kupatilu. Ali, kako ističe " The Atlantic", to je jako loša navika koja mnogo utiče na životnu sredinu.
Iako su mala i tanka, kontaktna sočiva mogu doprinjeti mikroplastičnom zagađenju na vodenim tokovima, šta se uvijek događa kada se ne uklone pravilno. Prema novoj studiji predstavljenoj na nedavnom američkom sastanku "Američkog hemijskog društva" u Bostonu, oko 19 odsto korisnika kontaktnih sočiva ih nakon isteka roka trajanja baca u WC šolju, umjesto da ih odlaže u smeće.
To znači da oko 3 milijarde kontaktnih sočiva godišnje završi u rijekama, morima i ostalim vodenim tokovima.
Vođa ovog istraživanja, dr Halden je rekao da je inspirisan svojim ličnim iskustvom, jer i on nosi kontaktna sočiva, a nije mogao da pronađe nikakve studije o tome šta se dešava sa sočivima nakon šta se bace u odvod. Halden i njegov tim su otkrili da sočiva završavaju u otpadnoj vodi, gdje mogu da potonu na dno jer su gušća od vode. Ona, tamo mogu da ugroze vodeni život, naročito živalj koji živi blizu dna i koji guta čestice.
Istraživači su otkrili da mikrobi u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda mogu sami da degradiraju strukturu sočiva i da ih razbiju u male dijelove. U većem okruženju, ti komadi mogu ući u svaki organizam u lokalnom lancu hrane. Pored toga, neka od napuklih sočiva se pretvaraju u mulj otpadnih voda, koji se na kraju koristi za đubrenje usjeva, tako da sočiva mogu završiti u našem tijelu i uticati na rad crijeva.
Trenutno nije poznato do koje mjere nepravilno odlaganje sočiva utiče na zdravlje ljudi, zna se samo da utiče.
- Konačno, nadamo se da će proizvođači sprovesti više istraživanja o tome kako sočiva utiču na vodeni život i koliko brzo se rastvaraju u morskom okruženju. - navodi Halden u saopštenju.
Kada slijedeći put počnete da bacate sočiva u WC šolju ili neki drugi odvod, razmislite dobro o tome šta radite i odložite ih u smeće.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.