Kako izabrati pravu fasadu za zaštitu i estetiku kuće?

Fasada je spoljašnji element kuće koji u ogromnoj meri utiče na njen ukupni izgled. Ona građevinski objekat štiti od nepovoljnih vremenskih uticaja poput temperaturnih promena, snažnog vetra, snega, kiše, grada. Osim toga, njena uloga je i da termički štiti objekat i pruži mi odgovarajuću zvučnu izolaciju.

Demit fasada je najpopularniji tip fasade

Kontaktna fasada ili demit fasada jeste najpopularniji izbor kod nas. Demit fasada odnosno kontaktna fasada sastoji se od više elemenata, a jedan od njih je termoizolacioni panel.

Kod ove fasade se izolacija, mahom stiropor, lepi direktno na spoljašnji zid. Postavljene ploče stiropora se zatim fiksiraju specijalnim tiplovima. Na red dolazi zaštitna mreža za armiranje i ojačavanje površine fasade. Na ovako obloženim spoljašnjim zidovima vrši se gletovanje za završni sloj a potom sledi i estetski deo - krečenje fasade izabranom bojom.

Umesto stiropora se može koristiti i kamena vuna koja je zahvaljujući svojim karakteristikama bolje rešenje. Ona je, pre svega, paropropusna, te omogućava zidovima da „dišu“, pruža efikasniju zvučnu izolaciju jer gusta struktura kamene vune efikasno asprobuje buku, pogodna je za teško dostupna mesta, odnosno tamo gde table stiropora nisu odgovarajuće. Tu je i ekološki faktor: kako se dobija od prirodnog kamena, kamena vuna je prirodan materijal dok se stiropor dobija preradom nafte.

Fasade sa izolacijom od stiropora jesu jeftinija opcija i omogućavaju brži rad. Ukoliko se kao termoizolacioni materijal koristi mineralna vuna, cena fasadnog sistema poskupljuje za otprilike 40%.

Kontaktne fasade poboljšavaju energetsku efikasnost objekta, na taj način se otvaruju uštede na troškovima grejanja i klimatizacije. Traju više od 30 godina i omogućavaju brz povrat investicije.

Manje popularno ali izuzetno energetski efikasno rešenje jesu ventilisane fasade. Njima se ostvaruju uštede energije potrebne za grejanje i hlađenje za oko 30%.

Ključ je u postojanju ventilacionog odnosno vazdušnog sloja debljine od 2 do 5 cm. Ovaj sloj se nalazi između zida objekta i spoljašnje fasadne obloge. Njime se ostvaruje nesmetano strujanje vazduha čime se omogućava efikasno odvođenje vlage. Na ovaj način se sprečava razvoj buđi i plesni. Tokom leta vazdušni sloj zadržava toplotu, te ona ne ulazi u unutrašnjost čime se smanjuje potreba za klimatizacijom. Zimi doprinosi toplotnoj izolaciji objekta. Ventilisana fasada ima odličnu zvučnu izolaciju i dug radni vek koji premašuje 50 godina.

Za razliku od demit fasade, kod ventilisane fasade se izolacioni sloj ne postavlja direktno na spoljašnje zidove već na skelet, tj. na noseću potkonstrukciju koja se mehanički privčvršćuje. Termoizolacija se zatim ugrađuje između skeleta odnosno horizontalnih i vertikalnih profila, tako da ne postoje praznine između.

Zatim sledi postavljanje paropropusne-vodonepropusne folije kojom se sprečava ulazak vlage u izolacioni sloj, a istovremeno osigurava nesputan protok vodene pare iz unutrašnjosti u vazdušni sloj. Tu je, zatim, vazdušni sloj sa ventilacionim otvorima koji služe za ulaz i izlaz vazduha, postavljeni najčešće na vrhu i dnu fasade. Spoljašnja fasadna obloga dolazi na kraju i može biti izrađena od raznih materijala - kamena, metala, stakla, drveta...

Ventilisana fasada ima i bitne mane u odnosu na demit fasade - duplo je skuplja i oduzima više prostora, tj. veće je debljine.

Za koji god tip fasade da se odlučite, važno je da istu vaš majstor za fasadupravilno izvede. Jedino ako se stručno postave svi fasadni slojevi sprečiće se pojava toplotnih mostova i obezbediti dug životni vek fasade.

Materijali za fasade

Spomenuli smo koji sve izolacioni materijali se mogu koristiti u izradi fasada. Međutim, važno je spomenuti i neke druge materijale poput stakla, drveta...

Staklene fasade su najčešći izbor kod savremenih objekata, mahom poslovnih prostora. To je samonoseći, u celini zastakljeni tip fasadne konstrukcije. Kod staklene fasade horizontalni i vertikalni aluminijumski profili koji razdvajaju staklene panele mogu biti vidljivi (kontinuirana staklena fasada), ili spolja nevidljivi (strukturalna staklena fasada). Aluminijumski profili mogu biti vidljivi i samo minimalnom širinom po ivicama elemenata i tada govorimo o polustrukturalnoj staklenoj fasadi. Staklene fasade mogu biti ventilisane odnosno imati vazdušni prostor između dva sloja stakla. To su dvostruke staklene fasade.

Metalne fasade se izrađuju od sendvič panela sa termičkom ispunom. Njihove obloge su najčešće izrađene od čeličnih ili aluminijumskih ploča.

Drvene fasade su tradicionalan izbor i najčešće se mogu videti u planinskim predelima. One podrazumevaju profilisane daske ili drvene ploče. Predstavljaju tip ventilisanih fasada. Drvene fasade imaju veću cenu od metalnih fasada.

Saveti za izbor fasadne boje

Preporuka je da se prilikom izbora boje za fasadu ne vodite isključivo aktuelnim trendovima već da uzmete u obzir boju krova, boju spoljašnje stolarije, dvorišne ograde. Imajte u vidu i kuće u okruženju, kako vaša ne bi puno „odskakala“, ali i količinu svetlosti kojoj je vaša kuća izložena.

Uživali ste u ovom članku? Ostanite informisani tako što ćete se pridružiti našem newsletteru!

Komentari

Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.

Srodni članci
Autor