MagazinZanimljivosti

Zemljište i priprema zemljišta za uzgoj jagoda

Jagoda najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima (pjeskovitoj ilovači)  koja sadrže visok stepen organske materije (>3%), a čija se kiselost (pH) kreće između 6,0–6,5. Kod težih, manje propustljivih zemljišta povećana je mogućnost pojave oboljenja korena, mada se ova pojava do izvesnog stepena može ublažiti izborom otpornijih sorti jagode, postavljanjem izdignutih leja i primjenom hemijskih sredstava. Oko 90% korenovog sistema nalazi se na dubini do 20 cm površinskog sloja zemljišta iz koga korijen crpi vlagu i hranljive materije. U toku godine prije sadnje trebalo bi izvršiti testiranje zemljišta i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljištu. Kiselost zemljišta (pH) može se povećati unošenjem kreča, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primjene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio željeni rezultat.

Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti barem godinu dana prije sadnje, kako bi se povećala količina organske materije u zemljištu, eliminisali problemi sa korovom i obezbijedile odgovarajuće sadne leje. U slučaju organske proizvodnje, sa suzbijanjem korova treba početi 2 – 3 godine prije sadnje, uz kombinovanje sadnje površinskih usjeva i obrade zemljišta. Višegodišnje  korove treba suzbiti prije sadnje. Oni se mogu suzbiti češćom obradom zemljišta, iako hemijska sredstva daju mnogo bolje rezultate.

Uopšteno govoreći, jesenja primena herbicida na bazi glifosata je efikasna. Smjena površinskih usjeva i primjena herbicida širokog spektra pokazala se efikasnom u suzbijanju pojave korova na novozasađenim površinama. Lakše je suzbiti korov prije sadnje nego nakon zasnivanja zasada. Razlog zbog koga se u najvećem broju slučajeva uklanjaju zasadi na foliji jeste pojačana pojava korova.

Druge štetočine, kao što su larve i nematode mogu predstavljati problem. Jednogodišnji usjevi, kao što su kukuruz, pšenica ili raž, nisu pogodne za razvoj mnogih štetočina koje napadaju jagodu, tako da će sijanje ovih usjeva prije sadnje jagode uticati na smanjenje brojnosti ovih štetočina tako što će se na taj način prekinuti životni ciklus. U ove svrhe može se primijeniti fumigacija zemljišta, ali ona uključuje korišćenje hemikalija i specijalnu opremu. Uz to, kod višegodišnjeg sistema gajenja često dolazi do pojave neravnoteže u ekosistemu zemljišta, što može da ima povratni efekat koji se ispoljava u vidu pojave štetočina, čime se problem samo uvećava. O postupku fumigacije konsultovati i druge izvore.

Količina organskih materija u zemljištu može se takođe povećati unošenjem životinjskog đubriva u količini od 20-40mT/ha. Najčešće se koristi stajnjak, koji je i najefikasniji, mada se mogu koristiti i druge vrste đubriva, pod uslovom da se adekvatno primjenjuju, sa ciljem da se umanji pojava sjemena korova (konjsko đubrivo) i ograniči nivo azota u zemljištu (živinsko đubrivo). Alternativno, parcela se u godini prije sadnje može zasijati površinskim usjevima koji obezbjeđuju dodatne organske materije i smanjuju pojavu oštećenja izazvanih nematodama. Sadnja površinskih usjeva u godini prije sadnje pozitivno će uticati na povećanje organskih materija, pripremljenost zemljišta i količinu azota u zemljištu.

Postoji više rješenja čijom se primjenom može popraviti kvalitet zemljišta. Tagetes spp. i krmni sirak redukuju nivo zastupljenosti nematoda i uništavaju korov. Mahunasti usjevi utiču na stabilizaciju nivoa azota, a ostali onemogućavaju rast korova. Većina površinskih usjeva dobro uspijeva na svim vrstama zemljišta na kojima rađa jagoda. Sitno zrnevlje i trava eliminišu azot iz zemljišta, i polako ga oslobađaju raspadanjem. Pristupite prihrani zemljišta prema preporukama dobijenim na osnovu rezultata testiranja zemljišta prije sadnje, dodavanjem 45-57 kg N/ha, i usklađivanjem nivoa fosfora, kalijuma i kiselosti zemljišta (pH). Površinski usjevi koji se siju prije postavljanja zasada jagode obično se zaoru kasno u jesen (travnati usjevi) ili u rano proljeće (mahunasti usjevi) prije sadnje.

Metod uništavanja korova busjenitim travama ili sijanjem raži utiče da one koriste mrtve ostatke i suzbijaju pojavu korova. Sistemski herbicidi, kao što je glifosat, koriste se da ‘umrtve’ zemljište zasada, a jagoda se sadi neposredno na mjesta sa biljnim ostacima ili u usko formirane leje.

Zanimljivosti

Portal Zanimljivosti je nastao krajem 2013 godine sa težnjom da se široj masi dostave što tačnije informacije na razne teme. Akcenat smo stavili na tekstove edukativnog karaktera.

Slične Objave

1 thought on “Zemljište i priprema zemljišta za uzgoj jagoda”

Close

Otkriven je AdBlocker

Razmislite da podržite naš rad tako što ćete isključiti Adblocker za ovu stranicu.