Ovaj kesten je važna vrsta Balkanskog poluostrva sa visokim ekonomskim značajem. Čovjek se bavio kulturom i oplemenjivanjem pitomog kestena već u najstarija antička doba, a osobitu pažnju mu je posvetio zadnjih stotinjak godina. Pitomi kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo, a za to postoje i arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a historičari smatraju da se počeo širiti po Europi preko Grčke. Kod nas je već opat F o r t i s pisao o kestenu 1781. godine i isticao značaj i vrijednost njegovih kultura (Fukarek, 1954). Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta, spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom. Kod nas je još uvijek šumska vrsta, a njegovim proučavanjem bavili su se uglavnom stručnjaci iz šumarstva, s ciljem racionalnije i intenzivnije eksploatacije kestena kao brzorastućeg šumskog drveta. Privredni značaj bio bi višestruko veći kada bi se kesten uzgajao kao voćna, a ne kao šumska kultura. Taj značaj proizilazi prvenstveno iz njegove namjene. Plod se koristi u industriji kao sirovinska baza, zatim u domaćinstvu kao prženi, kuhani i sušeni. Može se koristiti kao hrana za domaće životinje. Pojedine zemlje Sredozemlja koriste brašno od kestena za kruh i za dobivanje više vrsta poslastica. Drvo kestena odlična je građa, koja po svojoj kvaliteti ne zaostaje za hrastovinom. Pitomi kesten je i značajna medonosna biljka, jer cvjeta kasnije od svih medonosnih vrsta drveća, početkom ljeta, kada je gotovo jedini izvor peluda i nektara.
Na osnovu dosadašnjih saznanja o kestenu, o mogućnostima i dometu upravljanja procesima vegetativnog rastenja i rodnosti, može se pouzdano tvrditi da je moguć koncept prevođenja pitomog kestena iz šumske vrste u voćnu kulturu. Ako se ima u vidu mogući privredni značaj kestena u našoj zemlji, a posebno na području Unsko-sanskog kantona, onda je to još jedan razlog više za preduzimanje mjera za ubrzavanje i ostvarenje koncepta proizvodnje kestena u plantažnom sistemu uzgoja.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.