Nastojeći ne doprinositi zbrci koja vlada u terminologiji pri opisu, naročito sedimentnih stijena, odlučeno je usvojiti terminologiju koju koristi prof. Tišljar u svojim knjigama (Tišljar, 1993; 2001). Ovisno o načinu postanka, sve stijene litosfere svrstavaju se u tri glavne skupine:
• Magmatske ili eruptivne
• Sedimentne ili taložne
• Metamorfne
Magmatske stijene nastale su kristalizacijom magme ili očvršćavanjem lave.
Sedimentne stijene (od lat. sedimentum = talog) nastale su u vodi ili na kopnu kao rezultat taloženja materijala koji potječu od razaranja površinskih dijelova litosfere, mehaničkom ili kemijskom aktivnošću egzodinamičkih faktora i organogeno. (Šestanović, 1986).
Već sam naziv sedimentne stijene (od lat. sedimentum = talog) govori da su to stijene nastale taloženjem neorganskog i organskog, krutog ili iz vodnih otopina tek izlučenog materijala. Međutim pod sedimentnim se stijenama razumijevaju i stijene anstale dijagenetskim kemijskim procesima a da nisu izravno nastle taloženjem (primjerice kasnodijagenetski dolomiti, anhidriti, silicijski sedimenti i sl.). Pod terminom sedimenti obično se podrazumijevaju mekani, rasuti i nelitificirani talozi, dok se pod nazivom sedimentne stijene podrazumijevaju litificirani talozi u obliku čvrste stijene, ali i svi sedimenti i sedimentne stijene zajedno. (Tišljar, 1993)
Metamorfne stijene nastale su metamorfozom magmatskih, sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena.
Prema američkim geokemičarima Clarku i Washingtonu, u prvih 16 km litosfere, magmatske stijene su zastupljene sa 95%, šejl sa 4%, pješčenjak sa 0,75% i vapnenci sa 0,25%. U ovoj podjeli, metamorfne stijene su svrstane u sedimentne ili magmatske ovisno o stijenama od kojih su nastale. Stijene imaju klastičnu ili kristalastu teksturu (u našoj literaturi često-strukturu). Kod kristalastih stijena kao što su granit, basalt i mramor, kristali su gusto pakirani sa vrlo malo ili bez pornog prostora. Klastične stijene sastoje se od fragmenata stijena i minerala različitih po veličini i obliku. Između čestica se nalazi porni prostor koji je više ili manje kontinuirano povezan. Magmatske stijene su redovito silikatnog sastava, sediementne pretežno karbonatnog, a metamorfne su ili silikatne ili karbonatne (Šestanović, 1986, str. 41). U zoni inženjerskih zahvata sedimentne stijene su zastupljene sa 75%. Oko 85 do 90% mineralnih sirovina dobiva se iz sedimentnih stijena. Dok se nafta i plin nalaze u porama sedimentnih stijena, ugljen i naftni šejlovi sedimentne su stijene. Kako u Hrvatskoj značajno prevladavaju sedimentne stijene (više od 90%), ova skupina stijena biti će detaljnije obrađena.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.