Korist od kestena na području BiH

Kesten se u Bosni i Hercegovini nalazi u čistim sastojinama, malim površinama (cjelinama), pretežno u mješovitim šumama sa hrastom kitnjakom, cerom, običnim grabom, bukvom i drugim vrstama. U periodu od 1992. - 1995. godine evidentna je pojava jake sječe kestenovih stabala u svrhu pravljenja zemunica za potrebe vojske, dok je stanovništvo, zbog oskudnog šumskog fonda, bilo prisiljeno da kestenova stabla koristi kao drvo za ogrijev.

D.D. Agrokomerc iz Velike Kladuše je zadnji put vršio otkup kestena 1995. godine, koji je plasiran na mađarsko tržište. U zadnjih nekoliko godina, otkup ploda pitomog kestena vrše neki privatni djelatnici i preprodaju ga na domaćem i inostranom tržištu.

Kad je riječ o proizvodnji kestenovog meda, treba istaći da su dijelovi BiH, na kojima se javljaju šume kestena, više nego dobri za proizvodnju kvalitetnog i ekološki čistog meda. Međutim, iako postoje svi preduslovi, proizvodnja kestenovog meda svedena je na minimum, a njome se sporadično bave pčelari i lokalno stanovništvo za svoje potrebe.

Ekološke karakteristike Bosne i Hercegovine mogu se označiti kao veoma povoljne za uzgoj pitomog kestena, ali još uvijek ne postoje nikakve naznake o ozbiljnijem pristupu njegovog uzgoja u plantažnim zasadima. Ne sprovode se nikakve mjere zaštite od bolesti i štetočina, niti se poduzimaju mjere kojima bi se pospješilo razmnožavanje i širenje ove korisne vrste. Početak ozbiljnijeg shvatanja značaja pitomog kestena ogleda se u osnivanju zasada pitomog kestena na području „Dubrave" Cazin na području Unsko-sanskog kantona. Stručnjaci iz Javnog preduzeća Unsko-sanske šume, u suradnji sa prof. Dott. Ietrom Piussi sa Šumarskog fakulteta u Firenci - Italija, su 2001. godine osnovali plantažu i matičnjak za uzimanje kalem grančica. Korištene su dvogodišnje sadnice marona donesene iz Italije, kalemljenje je vršeno na domaći pitomi kesten u cilju introdukcije novih sorti (Maltoni, 2001). Urod plodova marona je bio dobar, krupnoća ploda 2-3 puta veća od ploda pitomog kestena, a i okus je bio bolji.

Uživali ste u ovom članku? Ostanite informisani tako što ćete se pridružiti našem newsletteru!

Komentari

Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.

Autor

Zanimljivosti se bave pisanjem privlačnih i edukativnih članaka, istražujući raznovrsne teme s dubokim razumijevanjem i živopisnim stilom pisanja. Naš profil odražava strast prema donošenju informacija na zanimljiv i pristupačan način, potičući čitatelje na učenje i razmišljanje.