Visoke temperature i obilni pljuskovi nakon kojih ostaje težak, lepljiv vazduh zbog kog ne možemo da dišemo nisu više karakteristični samo za prašume Amazonije, već su to klimatske promjene s kojima se sve češće suočavamo i u Srbiji. Posljedice takvog vremena, neuobičajenog za ovo podneblje, osjećaju mnogi, a najčešće se žale na tup bol u glavi koji ponekad traje i po nekoliko dana.
Da rizik za pojavu glavobolje raste s porastom temperature, pokazale su brojne neurološke studije. Naime, velika vrućina uzrokuje proširenje krvnih sudova u glavi koji pritiskaju nervne završetke, pa dolazi do vrlo osjetljive situacije kada i normalan protok krvi osjećamo kao probadajući bol kroz lobanju.
– Usljed naglih promjena atmosferskog pritiska, spoljašnje temperature i vlažnosti vazduha javljaju se metereopatske reakcije, od kojih je glavobolja najčešća – objašnjava doktor Aleksandar Stanić, specijalista neurologije i stručnjak za glavobolje.
Pregrijavanje tijela okida migrenu
Najčešće se radi, nastavlja naš sagovornik, o migreni i tenzionoj glavobolji, koje su oboljenja za sebe, ona koja nisu uzrokovana drugim bolestima.
– Ekstremne vremenske promjene remete prirodnu sposobnost organizma da se sam vrati u stanje prije nego šta je došlo do ikakvih promjena u njegovom funkcionisanju. Toplota iscrpljuje tijelo, preteranim znojenjem gube se tečnost i elektroliti, organizam se pregrijava, pada arterijski krvni pritisak i to sve zajedno okida glavobolju – navodi doktor Stanić.
Glava leti može da zaboli i od stalnog naprezanja mišića lica i očiju zbog škiljenja na jakom suncu, a ako ste dugo na suncu, možete dobiti sunčanicu, koja također ide uz glavobolju i mučninu. Okidač migrene mogu da budu i šećeri i kofein kojima obiluju gazirani napici, a koje leti više pijemo.
Manjak vode, višak šećera potencijalni uzroci
Doktor Stanić savjetuje da izbjegavamo izlaganje ekstremnim spoljnim atmosferskim uticajima i da povedemo računa o ishrani.
– Važno je da ne narušimo unutrašnju ravnotežu organizma. Na prvom mjestu to znači da izbjegavamo pretjerano pregrijavanje organizma tako šta ćemo boraviti u hladovini, pored vodenih površina i u rashlađenom prostoru. Ne smijemo dozvoliti da izgubimo tečnost i elektrolite i zato je izuzetno važno da redovno pijemo vodu i jedemo svježe voće i povrće.
Imajte na umu, zaključuje naš sagovornik, da većina glavobolja spontano prolazi, često i bez terapije. Ukoliko to ne bude slučaj, nemojte da se liječite sami analgeticima. Posjetite ljekara da utvrdi o kojoj glavobolji se radi, jer način liječenja zavisi od toga.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.