Voskov moljac
Postoje dve vrste voskovog moljca: veliki Galleria mellonella L. i mali Achroea grisella Fabr., koji su najveće štetočine pčelinjeg saća. Larve moljaca napadaju, po pravilu, saće koje je izvan košnice (rezervno saće), a mogu napasti i saće u košnici kod slabih, pčelinjih društava. Odrasli leptir ne pravi štetu.
To su noćni leptiri. Lete u suton i miris voska osjete na velikoj udaljenosti (do 10 km). Javljaju se u toplije godišnje doba. Ženka pronalazi saće koje je smješteno u tami i koje se ne prozračuje. Tu snese 2000 do 3000 (veliki) i 300 do 400 (mali) jaja. Iz jajeta se razviju gusjenice koje se hrane voskom i cvjetnim prahom ako je ostao u ćelijama saća i hitinskim košuljicama koje su zaostale pri presvlačenju od pčelinjih larvi. Za vrlo kratko vrijeme, ako su im uslovi povoljni (temperatura); samo jedan par voštanog moljca može da uništi veliki broj okvira sa voskom. Kada unište vosak, gusjenice ispredaju kokon i preobraze se u lutku iz koje se razvije odrasli leptir (imago).
Voskovi moljci napadaju i mlado saće u kome nema zaostalih košuljica od presvlačenja pčelinjih larvi. U tom slučaju (u nedostatku bjelančevina) kod voskovog moljca zakržljaju polni organi i ne stvara se potomstvo.
Zaštita saća
Voskov moljac ne napada saće u jakim pčelinjim društvima. U toplo godišnje doba, rezervno saće koje se drži izvan košnice treba tretirati sumpor-dioksidom (SO2). To se postiže paljenjem sumpora u prostoru gdje se drži rezervno saće. Upotrebljava se 50 gr sumpora na 1m³ prostora. Ako se rezervno saće drži u suvišnim tijelima košnice, onda se stavi jedno tijelo na drugo, a sumpor zapali u nekoj posudici na najgornjem tijelu. Zatim se sa gornje strane zatvori poklopcem. Sumporni dioksid uništava odraslog moljca i u stadiju gusjenice i lutke, dok jaja ne uništava. Radi toga se ovaj postupak obnavlja svakih 10 - 20 dana na temperaturi iznad 10°C.
Pčelinja uš (Braula coeca Nitzch) je poluparazit koji živi na tijelu pčele radilice i matice. Odrasla uš je beskrilni insekt, veličine zrna prosa, smeđecrvene boje. Češće se nalazi na matici, pošto ona duže živi od radilice. Ženka nosi jaja ispod poklopca mednih ćelija saća. Kada se izleže iz jajeta, larva se hrani medom i cvjetnim prahom, a zatim probije poklopac ćelije i odmah prelazi na maticu ili radilicu. Ako joj to ne uspije za 6 sati, onda ugiba.
Pčelinja uš najčešće boravi u predjelu grudi, kako bi bila bliže ustima odakle pčelama i matici uzima hranu - mliječ. Uši se brzo kreću i prelaze s jedne pčele na drugu. Na matici se može naći od nekoliko desetina do stotinu ušiju, one je pri tome ometaju u nošenju jaja.
Suzbijanje
Postoji više vrsta sredstava za uništavanje uši: naftalin, kamfor i duvanski dim. Najbolje osobine pokazao je preparat fenotijazin. Tretiranje pčelinjih društava vrši se predveče. Prethodno se na podnjaču stavi novinski papir. Zatim se u dimilici na užaren drveni ugalj stavi 1 tableta (oko 3 gr) fenotijazina. Ova količina dovoljna je za dva pčelinja društva. Kroz leto košnice se propusti oko 30 mlazeva dima i samo leto se zatvori. Poslije 3 - 5 minuta leto se otvara, a postavljeni papir se izvlači sa podnjače i omamljene pčelinje uši se spaljuju. Na novinskom papiru može biti i nekoliko omamljenih pčela. One se vrate u košnicu i poslije kraćeg vremena nastavljaju normalan život. Zadimljavanje fenotijazinom djeluje na uši kada je temperatura vazduha između 10°C i 12°C, dok na višim temperaturama nije efikasan.
Od posebne je važnosti redovna zamjena starog saća u košnici te čišćenje mednih poklopaca sa podnjače u rano proljeće.
Miševi
U periodu aktivnog rada pčelinjeg društva (proljeće - jesen) miševi ne predstavljaju nikakvu opasnost, jer im pčele ne dozvoljavaju da uu u košnicu. Zimi kada su pčele u klupku, miševi mogu ući u košnicu, gdje grizu saće, jedu med i uznemiravaju klupko, mogu biti opasni i u prostoriji gdje se drži rezervno saće. Ono saće koje su miševi oštetili neupotrebljivo je za pčele jer ga ne prihvataju u košnici zbog neprijatnog mirisa na miševe.
Suzbijanje
U jesen treba staviti limene češljeve na leta košnica. U prostoriji gdje je uskladišteno saće, miševi se uništavaju raznim otrovnim mamcima.
Mravi ulaze u košnicu, uzimaju med i uznemiravaju pčele. Ponekad osnuju svoje leglo u materijalu koji služi za utopljavanje košnica.
Suzbijanje
Na pčelinjaku treba uništiti mravinjake zalijevajući ih naftom. Potrebno je naftom ili kolomašću premazati postolja košnica.
Ose i stršljeni napadaju na pčelinja društva u jesen, otimaju med iz košnica, a ponekad i pčele. Stršljenovi napadaju pčele na radu izvan košnice.
Suzbijanje
Potrebno je pronaći gnijezda osa i stršljena, te ih uveče poprskati ili zaprašiti nekim insekticidom.
Žabe i gušteri su štetočine pčela naročito ako je pčelinjak obrastao u travu. Prilikom povratka pčela sa paše one padaju u travu gdje ih ove štetočine dočekuju i jedu. Da bi se ovo spriječilo, potrebno je okolo košnica travu pokositi, košnice držati na postoljima, da su odignute od zemlje.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.