Jednostavna strategija za postajanje boljim u stvarima

Koliko često se uhvatiš da kažeš: „Volio bih da sam bolji u _____.“ Možda želiš biti bolji u redovnom vježbanju, u odnosima ili na poslu. Možda želiš biti više umjetnički nastrojen, atletski ili višejezičan.

Postati bolji u stvarima zahtijeva rad. Rijetko se desi da se odmah možeš poboljšati nekim trikom ili prečicom. Međutim, mislim da se mnogi ljudi ne popravljaju jednostavno zato što ne znaju kako.

U ovom članku želim predstaviti jednostavnu strategiju da postaneš bolji u bilo čemu. Ona zahtijeva trud, ali može pojednostaviti način razmišljanja o napretku.

Da li je to navika ili vještina?

Većina stvari u kojima želiš biti bolji su uglavnom navike, vještine ili neka mješavina ta dva.

Vježbanje je navika. Iako ima određene vještine u pravilnom vježbanju, to nije slabija karika kod većine ljudi. Većina zna kako trčati, kretati se ili vježbati – samo to ne rade onoliko često koliko bi htjeli. Kada želiš nešto raditi redovno ili dosljedno, pokušavaš poboljšati naviku.

Govorenje stranog jezika je vještina. Možda ti treba navika da vježbaš, ali nije dovoljno samo odlučiti da ćeš govoriti francuski ili japanski – moraš prvo naučiti kako. Kada ne znaš kako nešto uraditi, ili ne znaš dovoljno dobro, tada pokušavaš razviti vještinu.

Većina stvari koje želiš poboljšati bit će kombinacija navika i vještina. Možda želiš čitati više knjiga. S jedne strane, čitanje je navika – moraš čitati više. S druge strane, to je i vještina – rječnik, tečnost i poznavanje oblasti utiču na brzinu i dubinu čitanja.

Prvi korak je odlučiti da li je ono što želiš poboljšati uglavnom navika ili vještina. Dobar pokazatelj je: ako ti je glavni problem to što ne radiš nešto što već znaš kako raditi, to je vjerovatno navika. Ako ti je glavni problem što ne znaš dovoljno dobro kako to uraditi, onda je to vještina.

Kako postati bolji u navikama

Poboljšavanje navike ima tri glavna dijela: oblikovanje željenog ponašanja, kondicioniranje navike i održavanje kada se formira.

Prvi korak: Odabir navike

Prvo treba jasno definisati šta želiš poboljšati. Umjesto nejasnog osjećaja da bi trebao biti bolji u nečemu, odluči da unaprijediš nešto konkretno.

Dobra navika treba biti nešto što radiš redovno. Treba se dešavati svakodnevno ili nakon određenog konteksta ili okidača (odmah nakon posla, svaki put kada pričaš s nekim, kada se probudiš). Ako se radi o navici odricanja (prestati pušiti, odustati od brze hrane), treba postojati konkretna alternativa koja popunjava prazninu.

Primjeri nejasnih ciljeva pretvorenih u konkretne navike:

• „Trebam se dovesti u formu.“ —> „Vježbat ću 30 minuta nakon posla svaki dan.“

• „Trebam više čitati.“ —> „Čitat ću 10 minuta prije spavanja svaki dan.“

• „Trebam manje piti.“ —> „Ograničit ću se na 3 alkoholna pića jednom sedmično.“

• „Želim smršati.“ —> „Smanjit ću junk hranu i obroke bogate ugljikohidratima na jedan dan sedmično.“

• „Želim biti organizovaniji.“ —> „Sve ima svoje mjesto. Vraćat ću stvari na njihovo mjesto svaki dan.“

Drugi korak: Kondicioniranje navike

Sljedeće je održati ponašanje dovoljno dugo dok ne postane automatsko. To zahtijeva trud na početku, ali, ako to uradiš ispravno, postaje sve lakše dok ne prestaneš uopšte razmišljati o tome.

Mnogi predlažu vremenski period koji je dovoljno dug da navika postane ukorijenjena – 21, 30 ili 60 dana. Jedna studija pokazala je da je prosječno vrijeme potrebno za automatizaciju navike 66 dana, ali raspon se kretao od 30 pa do preko 200 dana.

Moj prijedlog je da odabereš period koji ti izgleda razuman. Ironično, teže navike bolje funkcioniraju sa manjim obavezama, jer često postanu lakše brže nego što misliš.

Treći korak: Održavanje navike

Većina navika je metastabilna. To znači da mogu trajati dugo, ali ako se nešto poremeti, vratiš se lakšim obrascima. Vježbanje je dobar primjer: čak i ako ti je automatsko, zahtijeva vrijeme i energiju. Bolest, godišnji odmor ili prekovremeni rad mogu ga prekinuti.

Za ovakve navike važno je pratiti ih i, ako vidiš da popuštaš, pojačati ih novom obavezom. Pravilo: obaveza treba biti barem jednaka vremenu izgubljene navike. Ako si prestao vježbati sedmicu, obaveži se da ćeš vježbati narednu sedmicu. Ako si prestao duže od dva mjeseca, tretiraj to kao novu naviku koju ponovo kondicioniraš.

Kako postati bolji u vještinama

Najbolja strategija za razvijanje vještina je namjerno vježbanje. To se može podijeliti u tri dijela: vježba, povratna informacija i fokus.

Prvi korak: Vježba

Da bi bio bolji u nečemu, moraš to raditi. Ako želiš bolje pisati – piši. Ako želiš govoriti jezik – govori ga. Ako želiš bolje komunicirati s ljudima – pričaj s njima.

Dva su pristupa:

1. Raditi na vještini kroz odabrani projekat – korisno za one koje zahtijevaju puno vremena ili se ne mogu lako uklopiti u svakodnevnicu.

2. Trenirati vještinu kao naviku – jasno je definišeš, kondicioniraš i održavaš. Ovo je korisno kada želiš nešto savladati na duže staze.

Drugi korak: Povratna informacija

Učenje vještine je petlja: pokušaš nešto, vidiš kako se razlikuje od idealnog, prilagodiš i probaš ponovo. Što je povratna informacija brža i preciznija, to brže učiš. Nedostatak povratne informacije usporava ili zaustavlja napredak.

Možeš je dobiti direktno iz okruženja ili od drugih ljudi. Ali ako osoba nije vješta, njihovi savjeti često nisu korisni. Zato koristi suptilnije pokazatelje (Pisanje: da li ljudi čitaju do kraja? Jezik: da li te razumiju?).

Treći korak: Fokus

Kompleksne vještine se sastoje od jednostavnijih komponenti. Pisanje uključuje istraživanje, pripovijedanje, opisivanje i organizaciju ideja. Jezici obuhvataju vokabular, gramatiku, izgovor i intonaciju. Crtanje uključuje uočavanje odnosa, tehniku olovke, sjenčenje i oblikovanje.

Napredak možeš ubrzati ako se fokusiraš na pojedine komponente. To ti omogućava da bolje iskoristiš kognitivne resurse i brže ovladaš slabim tačkama.

Razbij vještinu na dijelove i praveći vježbe za specifične komponente. Ali uvijek radi i opću praksu, jer se lako desi da budeš dobar u dijelu, a da ga ne znaš koristiti u stvarnoj situaciji.

Postajanje boljim u stvarima

Prvo odluči da li je ono što želiš poboljšati više navika ili vještina.

Ako je navika:

• Jasno definiši naviku.

• Kondicioniraj je dok ne postane relativno laka za održavanje (30–60 dana je dobar okvir).

• Održavaj je i, ako popustiš, brzo je učvrsti ponovnom obavezom.

Ako je vještina:

• Vježbaj je, bilo kroz projekat ili naviku.

• Traži brzu povratnu informaciju. Ako je nema prirodno, oslanjaj se na reakcije drugih.

• Fokusiraj se na slabe tačke ciljanim vježbama.

Iako su stvari koje želiš poboljšati veoma raznovrsne, iznenađujuće mnogo njih spada u jednu od ove dvije kategorije i može se razvijati kroz neki oblik ovih koraka.