Koliko zapravo koštaju sirovine koje mnogi otkupljuju

Otkup sirovina je posao koji je godinama za nama predstavljao jedan od poslova koji su uglavnom obavljali Romi, koji su prepoznatljivi po svojim kamionima i karakterističnom razglasu. Ono što je primetno je da je poslednjih godina je usled velikog broja promena u zakonima vezanim za skupljanje sekundarnih sirovina cijena ovih sirovina doživjela veliki skok, mnoge porodice siromašnijeg materijalnog statusa su počele sa ovim poslom.

Na ovaj način je moguće zaraditi i do 400 eura na mesečnom nivou, što predstavlja dobar prihod za sve one koji nemaju dovoljna primanja. Uporni u ovom poslu mogu zaraditi i znatno veći novac ovim poslom, pa nije ni čudo što ovo postaje tako raspostranjena profesija i posao za mnoge.

Zbog svega navedenog, primetan je povećan broj firmi koje se bave reciklažom sekudarnih sirovina, a sirovine koje najviše otkupljuju su papir, karton i metale. Otkup stakla usled niske cijene ove sirovine na tržištu nije isplativ, pa samim tim staklo uglavnom nije predmet otkupa.

Ko najviše otkupljuje sirovine

Sekundarne sirovine su kao što smo već rekli postale jako isplativ posao za sve one koji se njim bave, pa tako danas postoji i više različitih vidova ovog biznisa. Postoje individualni sakupljači sirovina koji idu na veliki otpad ili u kompaniju za reciklažu i preprodaju te sirovine. Pored toga, sve je više velikih kompanija čija je glavna djelatnost prerada svih sekundarnih sirovina u skladu sa velikim brojem propisa vezanih za zaštitu životne sredine.

Koje vrste sekundarnih sirovina se najviše sakupljaju

Sekundarne sirovine su propisane Pravilnikom o utvrđivanju sekundardnih sirovina i usluga i u njih spadaju:

  • ostaci i otpaci metala i njegovih legura
  • granule i prah od sirovog gvožđa
  • otpaci i ostaci plemenitih metala
  • otpaci i ostaci hartije ili kartona
  • stakleni krš ili otpaci od stakla
  • otpaci, strugotine i ostaci od plastičnih masa
  • otpaci od tekstila, kože, imitacije kože i krzna

U praksi ovo izgleda potpuno drugačije jer se najviše otkupljuju gotovo sve vrste plastike, papira i metala. Ono što se svakako najviše otkupljuje iz domaćinstava su delovi havarisanih automobila, stari akumulatori, automobilske gume, stari kućni aparati i plastika. Na ovaj način, veliki broj domaćistava se može osloboditi svih onih starih i upotrebljenih predmeta od raznih materijala koji bespotrebno zauzimaju mesto.

Cijena otkupa sekundarnih sirovina

Cijena otkupa svih vrsta sekundarnih sirovina podliježe čestim promenama koje su uslovljene kako državnim nametima, tako i stanju tržišta i cijene sirovina na berzi. Tako je tokom 2014. godine cijena sekundarnih sirovina imala veliki pad, nakon čega je doživela preporod pa se današnje cijene smatraju jednim od najviših u istoriji.

Cijene otkupa se razlikuju kada se sekundardne sirovine otkupljuju od fizičkih i od pravnih lica. Po pravilu, cijene po kojima se ove sirovine otkupljuju od pravnih lica je oko 15% više od one po kojoj se otkupljuju od fizičkih lica.

Tako cijena gvožđa iznosi 10 centi prilikom otkupa od fizičkih lica, dok prilikom otkupa od pravnih lica iznosi oko 12 centi po kilogramu. Cijena lima je niža i iznosi oko 8 centi po kilogramu. Svakako da je jedna od najskupljih sekundarnih sirovina zapravo bakar bez primjesa i otpadni mesing bez primjesa čija cijena po kilogramu iznosi i više od 2 eura.

Sekundarna sirovina koja u poslednje vreme doživljava veliki porast u popularnosti je i papir čija cijena nije visoka, ali može se jako brzo skupiti i zaraditi ozbiljan novac. Cijena papira je oko 2 centa po kilogramu, a mnoge kompanije za reciklažu papira vrše otkup direktno od velikih kompanija koje izbacuju administravni otpad u kome se nalazi i po nekoliko tona papira.

Otkup sekundarnih sirovina je kao što možemo da vidimo na osnovu ovog teksta postao jako isplativ posao od koga može jako dobro da se živi. Sve je više mogućnosti koje se nude onima koji su zainteresovani za ovakvu vrstu biznisa, a sve to u cilju što boljeg i efikasnijeg očuvanja životne sredine i izbacivanja svih onih nepotrebnih stvari koje imamo i koje zagađuju prostor u kom živimo.

Uživali ste u ovom članku? Ostanite informisani tako što ćete se pridružiti našem newsletteru!

Komentari

Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.

Srodni članci
Autor