Nutritivna strategija, upravljanje gnojidbom i rezidba pistacija

Iranski i grčki sistemi gnojidbe temelje se na specifičnim potrebama stabla u "on" godinama (godinama visokog uroda) nasuprot "off" godinama (godinama odmora). Pistacija je poznata po alternativnoj rodnosti, gdje stablo odbacuje cvjetne pupoljke za iduću godinu tokom ljeta ako nosi veliki teret plodova u tekućoj godini.

Primarna makrohranjiva (N, P, K)

Azot je motor vegetativnog rasta, ali njegova prekomjerna primjena može dovesti do povećanja broja zatvorenih plodova i prevelike bujnosti koja zasjenjuje krošnju.

Mikronutrijenti i njihova uloga

Nedostatak cinka i bora najčešći je nutritivni problem u nasadima pistacija širom svijeta.

• Cink (Zn): Neophodan za sintezu auksina. Nedostatak uzrokuje sitno lišće i skraćene internodije ("rozetiranje"). Grčka praksa uključuje prskanje cinkovim sulfatom u mirovanju (veljača) i folijarno u proljeće.

• Bor (B): Ključan za klijavost polena. Bez adekvatnog bora, čak i uz prisutnost Peters oprašivača, postotak zametanja plodova bit će nizak. Primjenjuje se folijarno u martu i aprilu.

• Bakar (Cu): Važan za lignifikaciju izbojaka. Često se primjenjuje u obliku bakrenih fungicida, čime se postiže dvostruki učinak: ishrana i zaštita od bakterioza.

Napredne tehnike rezidbe i oblikovanja krošnje

Stabla pistacije zahtijevaju specifičnu rezidbu zbog svoje snažne apikalne dominacije. Ako se grana ne skrati ("pincira"), ona će rasti samo iz vršnog pupoljka, ostavljajući bazu ogoljenom.

Rezidba mladih stabala (Formiranje)

U prvoj godini, stablo se prikraćuje na visinu od 1.1 metar (42 inča) kako bi se potaknulo izbijanje primarnih skeletnih grana. U drugoj godini odabiru se 3 do 5 najjačih grana raspoređenih simetrično oko debla. Grčka preporuka za male voćnjake sugerira da najniža grana počne na 60-80 cm od tla.

Rezidba rodnih stabala Kerman i Peters

Cilj rezidbe kod odraslih stabala je održavanje ravnoteže između vegetativnog rasta i rodnosti, te osiguranje prodora svjetlosti u unutrašnjost krošnje.

• Kerman: Budući da Kerman rađa na jednogodišnjem drvetu, važno je poticati novi rast svake godine. To se postiže "heading back" rezovima, gdje se uklanja dio prošlogodišnjeg rasta kako bi se potaknulo bočno grananje.

• Peters: Rezidba muškog stabla treba biti usmjerena na postizanje veće visine u odnosu na ženska stabla. Viša krošnja omogućuje vjetru da učinkovitije zahvati polen i raznese ga po nasadu. Kod Petersa se preporučuje zonirana rezidba kako bi se osiguralo da su grane s polenom raspoređene na različitim visinama, čime se produljuje razdoblje dostupnosti polena.

Upravljanje alternativnom rodnošću rezidbom

Jedan od najučinkovitijih načina ublažavanja alternativne rodnosti je oštrija rezidba prije "on" godine (godine visokog uroda). Uklanjanjem dijela rodnih pupoljaka smanjuje se iscrpljivanje stabla, što mu omogućuje da zadrži više cvjetnih pupoljaka za iduću "off" godinu.

Zaštita od bolesti i štetnika: Integrirani pristup

Pistacije u Grčkoj i Iranu suočavaju se s različitim patološkim izazovima, ali neki štetnici i bolesti su univerzalni.

Glavni štetnici

1. Pistacijina buha (Agonoscena pistaciae): Najrazorniji štetnik u Iranu i Grčkoj. Izravna šteta nastaje isisavanjem soka, dok neizravna nastaje zbog lučenja medne rose na kojoj se razvijaju gljivice čađavice. Osim kaolina, iranski istraživači preporučuju primjenu Indian Neem pesticida kao ekonomski isplativog i ekološki prihvatljivog rješenja.

2. Pistacijin moljac (Kermania pistaciella): Buši tunele u grančicama i plodovima, što dovodi do njihovog sušenja. Suzbija se sistemskim insekticidima u fazi izlaska ličinki.

3. Štitaste uši (Soft scales): Često se nalaze na grančicama. Suzbijaju se tretiranjem mineralnim uljima tokom zimskog mirovanja (februara).

Glavne bolesti i upravljanje

Bolesti pistacija često su povezane s vlagom u tlu ili zraku.

• Verticillium dahliae (Verticillosis): Opasna gljiva koja živi u tlu i uzrokuje začepljenje provodnih snopova stabla. Jedini učinkovit način borbe je korištenje otpornih podloga kao što je UCB-1.

• Botryosphaeria dothidea (Panicle and shoot blight): Uzrokuje iznenadno tamnjenje i sušenje cvatova i mladih izbojaka ljeti. Razvija se pri temperaturama od 25-30°C i visokoj vlažnosti. Ključno je izbjegavati navodnjavanje prskalicama koje vlaže krošnju.

• Alternaria late blight: Pojavljuje se krajem ljeta kao crne pjege na listovima i plodovima. Izbjegavanje stajaće vode u voćnjaku i primjena gipsa za poboljšanje drenaže tla pomaže u smanjenju rizika.