Slobodna Volja vs. Determinizam: Da Li je Naš Život Već Zapisan?

Pitanje o tome da li je naš život unaprijed određen ili imamo istinsku slobodu izbora (slobodnu volju) leži u srcu ljudskog postojanja. U osnovi, radi se o sukobu između Determinisanosti (svaki događaj je uzrokovan prethodnim stanjima) i Libertarijanizma (čovjek je slobodan da bira, nezavisno od prethodnih uzroka).

Argumenti u Prilogu Determinizma (Zapisan Život)

Determinizam je filozofska i naučna pozicija koja tvrdi da je za svaki događaj (uključujući ljudsko djelovanje, odluke i misli) stanje svijeta u datom trenutku takvo da može imati samo jedan mogući sljedeći korak.

Kauzalni Determinizam (Fizika)

Ovaj determinizam se zasniva na klasičnim zakonima fizike (posebno na Njutnovoj mehanici). Ako znamo tačan položaj, masu i brzinu svake čestice u svemiru u jednom trenutku, mogli bismo teoretski izračunati (predvidjeti) stanje svemira u bilo kojem budućem trenutku.

Zaključak: Naš mozak je fizički objekat, sastavljen od čestica koje se ponašaju prema ovim zakonima. Stoga, svaka naša odluka je samo neizbježna posljedica interakcije tih čestica.

Neurološka Ograničenja (Biologija)

Neurologija pruža neke od najjačih empirijskih dokaza protiv slobodne volje.

Libetov Eksperiment: Benjamin Libet je 80-ih godina prošlog vijeka pokazao da "potencijal spremnosti" (električna aktivnost mozga povezana s radnjom) nastaje do pola sekunde prije nego što osoba svjesno odluči da izvrši tu radnju. To sugerira da naš mozak donosi odluku prije nego što postanemo svjesni da smo je donijeli, što našu "volju" svodi na naknadnu spoznaju, a ne na uzrok.

Argumenti u Prilogu Slobodne Volje (Izbor)

Pozicija Libertarijanizma (ne političkog, već filozofskog) tvrdi da imamo istinsku sposobnost da biramo između alternativnih mogućnosti.

Subjektivno Iskustvo

Najjači argument je sam osjećaj da donosimo odluke. Svi osjećamo da bismo u nekoj situaciji mogli izabrati A ili B, a taj osjećaj je temelj morala i odgovornosti.

Moralna Odgovornost: Ako nemamo slobodnu volju, ne možemo biti istinski odgovorni za svoje postupke. Koncepti kazne, krivice i zasluge gube smisao ako nismo mogli postupiti drugačije.

Kvantna Neizvjesnost (Fizika)

Kvantna teorija, koja opisuje subatomski svijet, uvodi element slučajnosti (indeterminizma). Događaji na kvantnom nivou nisu predvidivi; oni se dešavaju stohastički.

Argument: Ako su događaji na najosnovnijem nivou stvarnosti slučajni, onda determinizam ne može biti univerzalan. Međutim, veliki problem za slobodnu volju je da li nas činjenje nasumičnih, neuzrokovanih izbora čini "slobodnima" ili samo "nepredvidivima".

Kompatibilizam: Pokušaj Pomirenja

Mnogi filozofi pokušavaju pomiriti slobodnu volju i determinizam kroz Kompatibilizam.

Kompatibilisti tvrde da je slobodna volja kompatibilna s determinizmom, pod uslovom da se slobodna volja pravilno definiše.

Definicija Slobode: Za kompatibiliste, slobodna volja nije odsustvo uzroka, već odsustvo prisile. Slobodni smo ako naše djelovanje potiče iz naših želja, uvjerenja i karaktera, čak i ako su te želje, uvjerenja i karakter uzrokovani prethodnim događajima.
Primjer: Ako želite popiti kafu i to učinite, vi ste "slobodni" jer ste djelovali po vlastitoj želji. Činjenica da je vaša želja za kafom uzrokovana hemijskim procesima u vašem mozgu ne poništava vašu slobodu.

Teološka Perspektiva (Islam): Božije Znanje i Ljudski Izbor

U islamu i većini monoteističkih religija, ovo se pitanje rješava kroz koncept Božijeg Sveznanja (Al-Ilm) koje nadilazi linearno vrijeme.

Slobodna Volja (Ikhtiyar): U Kur'anu se jasno naglašava da čovjek posjeduje slobodnu volju i da je odgovoran za svoje postupke (npr. "Onaj ko hoće - vjerovat će, a ko neće - neće vjerovati"). To uspostavlja temelj za moralnost, nagradu i kaznu.
Božije Znanje: Smatra se da Bog ne postoji unutar našeg linearnog toka vremena (prošlost, sadašnjost, budućnost), već je vječno postojeći. Njegovo znanje o našoj budućoj odluci ne znači da nas je On primorao na tu odluku; to jednostavno znači da On, s pozicije vječnosti, već "vidi" (ili zna) naš slobodan izbor.
Pitanje Uzroka: Božije sveznanje je pasivno znanje, a ne aktivni uzrok. Naš izbor je stoga pravi i uzrokovan našom voljom, ali je unaprijed poznat vječnom Stvoritelju. Na taj način se pomiruju sudbina (ono što je zapisano/poznato) i slobodna volja (naša sposobnost donošenja izbora).

Ukratko, trenutni konsenzus u nauci naginje ka determinisanosti na makroskopskom nivou. Međutim, to ne oduzima važnost ljudskom iskustvu.

Zapisan Život? Prema striktnom determinizmu, da, vaš život je zapisan i vaša svijest samo promatra neizbježne događaje.
Slobodna Volja? Prema kompatibilizmu i teološkom pogledu, da, imate slobodnu volju ako djelujete bez vanjske prisile, a u skladu sa svojim unutarnjim stanjem i karakterom, iako je ishod tog izbora već poznat van vremenske linije.

Ova misterija opstaje jer još ne razumijemo u potpunosti ni kako svijest nastaje, ni kako mozak obrađuje "izbor". Do tada, najbolje je prihvatiti da imamo funkcionalnu slobodu – sposobnost da razmišljamo, planiramo i odgovaramo, bez obzira na to da li je taj proces u konačnici predodređen.