Od Berlina do New Yorka u 1769 svjetskih gradova u 112 država svijeta učenici su u petak 15.ožujka održali prosvjede protiv klimatskih promjena.Organizirani prosvjedi dio su svjetskog učeničkog pokreta koji je započeo u kolovozu 2018. kada je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg započela prosvjed ispred švedskog parlamenta u vrijeme nastave.Potaknuti inicijativom mlade aktivistice, prosvjedi su se počeli širiti po cijeloj Europi.
U početku su bili lošije posjećeni, no s vremenom su se počeli širiti i dobivati medijski prostor. Kopenhagen, Rim, Beč, Lisabon... lista eurpskih gradova bila je svakim danom sve duža, a petak je postao dan u tjednu rezerviran za učeničke prosvjede kojima su izražavali svoju zabrinutost za sudbinu planeta Zemlje.
Moto prosvjeda je od prvog dana bio da mladi trebaju sami preuzeti odgovornost za svoju budućnost jer će promjene koje slijede utjecati izravno na njihovu budućnost, a ne budućnost političara starih 70 godina koji danas odlučuju kojim smjerom će svijet kročiti u narednim godinama po pitanju klimatskih promjena.
Samo dan prije najvećeg učeničkog prosvjeda u povijesti, trojica europskih zakonodavaca nominirali su Gretu za Nobelovu nagradu za mir. Norveški socijalist Freddy André Øvstegård svoj izbor švedske učenice za nominaciju za Nobela objasnio je tako da ukoliko se ništa ne učini po pitanju klimatskih promjena one će postati uzrok ratova, sukoba i klimatskih izbjeglica. Kazao je i da je Greta pokrenula masovni pokret koji on vidi kao putokaz prema svjetskom miru.
U prosincu je Greta govorila na Konferenciji o klimi Ujedinjenih naroda gdje je naglasila da se svjetski lideri ponašaju kao neodgovorna djeca.
Kazala je da su prije 25 godina ljudi dolazili na UN-ove konferencije o klimi preklinjući svjetske lidere da zaustave emisiju štetnih plinova, međutim vrijeme je pokazalo da su njihove molbe i zahtjevi bili uzaludni. Naime, emisije štetnih plinova sve su veće.
Zbog toga je Greta zaključila da ona neće gubiti vrijeme preklinjajući političare da nešto učine, nego da će se promjene u shvaćanju svjetske klime dogoditi sviđalo se to političarima ili ne.
Greta je liderima svjetskih država poručila da će se morati suočiti sa mladim generacijama i preuzeti odgovornost za nešto što su morali rješiti odavno.
Naglasila je i da su starije generacije iza sebe ostavile veliki nered kojeg mladi danas trebaju čistiti i živjeti s njime.
Thunberg je kazala da je iznimno važno da se glas mladih konstantno čuje.
Poručila je mladima da ne moraju sudjelovati u prosvjedima za vrijene nastave, ali se upitala zašto da učimo za budućnost ako te budućnosti neće biti?
Dobitnik Nobelove nagrade za znanost Svante Arrhenius još je 1896 prvi izračunao efekt staklenika uzrokovan emisijama ugljikovih plinova. Međutim, njegove prognoze bile su preoptimistične, smatrao je da će se nivo globalnog zatopljenja na kojem se danas nalazi svijet zbiti tek za 2000 godina.
U posljednjem izvještaju Ujedinjenih naroda o globalnom zatopljenju vodeći svjetski znanstvenici s područja klimatskih promjena upozorili su da je ostalo samo 12 godina da se zatopljenje zadrži na maksimalnoj razini od 1.5 stupnjeva Celzijusa. Naglašavaju da je brzina kojom se promjene na globalnom planu zagrijavanja odvijaju sve veća i sve nepredvidljiva te da je stoga potrebno hitno provesti mjere koje bi ostvarile plan od maksimum 1.5 stupnja Celzijusa porasta temperature.
Povećanje od 1.5 stupnja Celzijusa na godišnjoj razini maksimum je koji zemlja može podnijeti, a da se prilike drastično ne pogoršaju.
Svakih sljedećih pola stupnja porasta temperature dovodi do poplava, potresa, ekstremne vrućine i siromaštva milijuna ljudi diljem.Već sad 60% životinjske populacije izumrlo je posljednjih 40 godina pod djelovanjem čovjeka.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.