Priprema supe može se uvrstiti u čovjekova najstarije kulinarske vještine, a dolazi još iz perioda kada je čovjek upoznao lonac. Širom svijeta, u različitim civilizacijama i kulturama, supa je oduvijek bila izuzetno cijenjena zbog svojih okrijepljujućih „moći“. Danas, uz dobro ukorijenjeno tradicionalno vjerovanje, postoje i naučne potvrde o zdravstvenim prednostima konzumacije supe.
Supa je oduvijek bila sinonim za hranu koja nas tješi, krijepi, liječi i često nas podsjeća na domaću atmosferu i vrijeme koje provodimo u krugu familije. Pileća supa dokazano pomaže kod prehlade i začepljenog nosa, supa od paradajza je narodni lijek za mamurluk, a odnedavno se konzumaciji supe pripisuju i neki novi prehrambeni aduti. Naime, pokazalo se da supa može biti odličan saveznik pri gubitku suvišne tjelesne mase i održavanju vitke linije.
Istraživanja su pokazala da supa kao predjelo može umanjiti ukupni unos kalorija unesenih u glavnom jelu. U jednom istraživanju, naučnici su muškarcima i ženama 15 minuta nakon što su pojeli šolju i po do dvije šolje supe davali tjesteninu koje su mogli pojesti koliko su htjeli. U drugoj su prilici ispitanici također dobili tjesteninu, ali bez supe kao predjela. Rezultati su pokazali da su ispitanici unijeli 20 % manje kalorija kad su pojeli supu prije glavnog obroka.
Također, stručnjaci iz British Nutrition Foundation objavili su kako konzumacija hrane koja sadrži visok nivo vode može biti ključna za smanjenje tjelesne mase. Naime, jela sa visokim udiom vode, uključujući tjesteninu i rižu koje lako apsorbiraju tekućinu, kao i supe i variva, omogućuju duže zadržavanje osjećaja sitosti. Ipak, njihovo istraživanje je pokazalo kako ovakav uticaj nije moguće postići jednostavno ispijajući čašu vode uz jelo - tekućina mora biti sastavni dio hrane koja se konzumira.
Dakle, poznato je da započinjanje obroka sa supom povećava sitost i umanjuje unos energije. Ali vrijedi li to za bilo kakvu supu? Studij objavljen u časopisu Appetite proveden je sa ciljem da se dobije odgovor upravo na to pitanje. Grupa od 60 muškaraca i žena je tokom 5 sedmica dobivala besplatan ručak koji bi počeo sa supom. Supe su bile različite: bistra, sa komadima povrća ili krem supe od povrća. Pokazalo se da bilo kakva supa umanjuje unos energije tokom narednih sljedova jela za 20 %.
Osim povoljnog uticaja na tjelesnu masu, supa je i dokazani saveznik u borbi protiv viroza i prehlada. Naime, smatra se da toplina pomaže izbaciti sekrete iz pluća i sinusa, a tekućina pritom sprečava dehidraciju. Ove su činjenice dokazane i nedavno provedenim istraživanjem britanskih naučniika. Britanci su tridesetorici prehlađenih dobrovoljaca davali topli napitak odnosno napitak sobne temperature i dokazali su da je topli napitak djelotvorniji.
Nutritivne vrijednosti supe
Sastav supe ovisi od polazne sirovine od koje je napravljena. Svim vrstama supa zajednički je visoki udio vode, pritom mesne supe sadrže više proteina i mineralnih tvari poput cinka, kalcija, željeza i elektrolita, a povrtne supe bogatije su vlaknima, vitaminima i fitohemikalijama. Fitohemikalije obično određuju boju povrtne supe, pa je tako supa od paradajza crvena zbog sadržaja moćnog antioksidansa likopena, supa od bundeve narandžasta je zbog beta karotena, a supa od brokule zelena je zbog biljnog pigmenta klorofila. Samim time, jasno je da vrijedne molekule iz povrća i mesa ostaju u supi tokom pripreme.
Nutritivni sastav supe čini ovo jelo nezaobilaznim dijelom redukcijskih dijeta, detoksikacijskih kura, ali i svakodnevnim okrepljujućim jelom za sve generacije. Velika prednost supe je to što kao samostalno jelo organizmu istovremeno osigurava toliko neophodnu tekućinu i nutrijente i to u obliku u kojem ih organizam najlakše aposrbira te samim time i najlakše koristi u svrhu očuvanja zdravlja.
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.