Iako se emocije poistovjećuju sa osjećajima oni predstavljaju dva različita 'pojma'.
Osjećaji (senzacije) su psihički procesi koji su vezani za čula.
Oni su odraz naše objektivne stvarnosti i imaju objektivan karakter.
Emocije imaju subjektivan karakter. Odnose se na našu ličnost.
Direktno doživljavanje sebe predstavlja naš stav ili odnos prema objektu.
Svijet koji nas okružuje je konstantno u nekom kontaktu sa nama.
Na taj način mi stalno, spontano izražavamo naš odnos ili stav.
Objekat sa kojim smo u kontaktu doživljavamo na različite načine, kao npr : može nam se svidjeti ili ne, može nas razveseliti, naljutiti itd.
Osjećajući te osobine koje objekat izaziva, doživljavamo prijatnost ili neprijatnost.
Emocije su specifičan odnos osobe prema sebi, konkretnim predmetima ili pojavama i prema drugim ljudima. Emocije se javljaju kada je za nas nešto važno. Pojavu emocija ne može izazvati neko drugi.
One afirmiraju ili ugrožavaju ličnost osobe te im je najvažnija funkcija akcija - reagiranje na emociju.
Iako se izvorno smatralo da postoji 6 vrsta emocija: sreća, tuga, ljutnja, iznenađenje, strah i nelagoda ; znanstvenici su ustanovili da postoji 27 različitih emocija. One su: divljenje, obožavanje, estetsko uživanje, zabava, anksioznost, strahopoštovanje, nezgrapnost, dosada, smirenost, zbunjenost, žudnja, gađenje, empatija, zabrinutost, zavist, uzbuđenje, strah, užas, znatiželja, radost, nostalgija, romantika, tuga, zadovoljstvo, seksualna želja, simpatija i trijumf.
Prema načinu na koji ljudi kontroliraju svoje emocije možemo ih podijeliti u dvije grupe:
- oni koji uspijevaju kontrolirati svoje emocije i
- oni koji dopuštaju da emocije vladaju njima.
S obzirom da svi težimo uspostavljanju kontrole nad emocijama slijede načini putem kojih to možemo postići.
1. Sačekajte dvije minute
Najbolja reakcija na ljutnju je da ne uradite ništa!
Ako sačekate dvije minute, ljutnja će se najvjerojatnije raspršiti.
U te dvije minute radite nešto što će Vas smiriti: zamislite neko mjesto koje Vas opušta, poslušajte neku pjesmu...
2. Identificirajte emociju
Da biste smanjili ljutnju, anksioznost (bilo što što osjećate) identificirajte emociju koju osjećate.
Dajte joj ime.
Kada date ime emociji tada se distancirate od nje.
Vi niste ta emocija. Ona nije trajna. I imate kontrolu nad njom.
Kada joj date ime zapišite je. Pišite o njoj, pišite na koji način ona utječe na Vas.
3. Dosegnite korijen emocije
Ponekad emocije nisu baš onakve kako izgledaju na površini.
Anksioznost može biti posljedica neke traume koju niste do kraja razradili.
Ljutnja može biti odbrambeni mehanizam koji krije pravu emociju sa kojom se ne možemo trenutno suočiti, poput srama ili nesigurnosti.
4. Poboljšajte svoj životni stil
Naš životni stil se ogleda u emocijama koje osjećamo.
Stoga poboljšajte sve ono što bi trebalo biti poboljšano:
- spavajte dovoljno (nedostatak sna utječe na Vašu reakciju na emociju koju osjećate - možda se zbog manjka sna osjećate deprimirano, anksiozno ili uzrujano) ;
- kofein (mnogo kofeina može utjecati na naše emocije i može nas učiniti nervoznijim i ljutim - stoga zamijenite kavu sa nekim biljnim čajem) ;
- vježba (vježbanje nam pomaže u 'sagorijevanju' kortizola - hormona stresa) ;
- dijeta (brza hrana i prekomjerno konzumiranje šećera izaziva u čovjeku anksioznost, stoga pazite da Vaš izbor hrane bude zdrav) ;
- piće/cigare/lijekovi (očistite svoj organizam od konzumiranja istih da biste stekli kontrolu nad svojim emocijama) ;
- odnosi (ograničite svoje odnose sa ljudima koji Vas čine sretnim i smirenim).
5. Vježbajte svoj odgovor na određenu emociju
Ako primjećujete da Vas određene stvari čine da se osjećate ljutim ili anksioznim, probajte vježbati drugačiji odgovor/reakciju.
Zamislite da se nalazite u teškoj po Vas situaciji. Zamislite drugačiji odgovor od dosadašnjeg koji nije urodio plodom.
Kako biste sada odgovorili na tu situaciju, na tu emociju?
Vježbajte.
Odredite koji pristup/odgovor Vam najbolje prija i na koji možete pod kontrolom držati svoju emociju i osjećati se smirenije.
Sljedeći put kada se nađete u sličnoj situaciji probajte reagirati na novi način.
6. Postavite granice
Recite ljudima sa kojima ste bliski šta je to što Vam je potrebno u trenucima kada osjećate određenu emociju.
Potrebna Vam je samoća, potrebno Vam je vrijeme da procesuirate emociju?
Ne bojte se priznati.
Ne ulazite u kontakt sa ljudima i ne odgovarajte odmah na njihove potrebe ako osjećate trenutno da to niste u stanju.
Smirite svoj um, smirite sebe.
7. Vježbajte mindfulness
Mindfulness je stanje ili aspekt naše svijesti kada smo svjesni određene misli, emocije ili stvari koje se nalaze u radijusu naše svjesnosti ali još im nismo pridali značenje koje im inače pridajemo. U praktičnom smislu to znači da što više razvijemo stanje ili aspekt svoje svijesti postajemo slobodniji od svojih ograničavajućih načina razmišljanja, imamo jasniju sliku onoga što se zaista događa u našem životu i postaje nam lakše donositi odluke/izbore koji podržavaju našu sreću, mir i snažan osjećaj smisla i svrhe.
Da bismo vježbali ovo stanje (koje inače traje samo jedan kratki trenutak), najbolje je koristiti meditaciju i to što češće. Jer kada savladamo meditiranje u trenucima kada smo smireni, lakše ćemo moći kontrolirati sebe u trenucima kada osjećamo neke snažne, nelagodne emocije.
8. Opustite svoje tijelo
Kada opuštate svoje tijelo opuštate i svoj um.
Možda će Vam se učiniti lakše opustiti svoje tijelo nego um, pa počnite s tim.
Stvari koje Vam mogu pomoći u opuštanju tijela (a vremenom i uma) su:
- duboko disanje (kontrolirano duboko disanje pomaže u snižavanju krvnog tlaka i smiruje nervni sustav),
- progresivna mišićna relaksacija (podrazumijeva opuštanje mišića po mišića i cijelo tijelo),
- joga.
9. Koristite kutiju za samopomoć
Napravite svoju kutiju za samopomoć. U nju ubacite papiriće na kojima ćete napisati izreke, misli, citate za svaku situaciju koja je u Vama izazivala negativne emocije. Kada se budete osjećali ljuto, nervozno, tužno, anksiozno izvadite iz nje misli koje će Vam pomoći u kontroliranju tih emocija.
10. Budite suosjećajni
Budite suosjećajni prema sebi, prema svojim emocijama, prema drugima.
Suosjećajnost je moćno oruđe koje pomaže u kontroliranju emocija.
Olja Ljiljak-Kapidžić, dipl.psiholog i gestalt psihoterapeut
Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.