Osteoporoza (poroznost kostiju)

Osteoporoza je bolest koja se manifestuje smanjenjem gustine kostiju, zbog čega one postaju porozne. Smanjuje se količina kalcijuma koji normalno osigurava čvrstinu kosti i koštanog tkiva, koje omogućava potpornu funkciju kostima. Takve krhke i porozne kosti pojačano su osetljive na različite fizičke stresove (udarce, padove). Osteoporoza je jedan od glavnih uzroka ozbiljnog invaliditeta starijih ljudi. Prelom kuka uzrokovan osteoporozom zahvata jednu od tri žene i jednog od pet muškaraca u dobi do osamdeset i pet godina.  Uprkos postojanju objektivnih mogućnosti, osteoporoza je i dalje nedovoljno dijagnostikovana i lečena.

Epidemiološki status

Osteoporoza je bolest sa kojom se suočava populacija tzv. "trećeg životnog doba", odnosno starije osobe. Od osteoporoze boluje 75 miliona ljudi u Evropi, SAD-u i Japanu. Smatra se da je u Srbiji ovom bolešću pogođeno oko 375 hiljada žena. Prema najnovijim istraživanjima broj ljudi kod kojih je ustanovljena osteoporoza će se udvostručiti u narednih 50 godina, usled starenja svetske populacije i uticaja raznih faktora, među kojima značajno mesto zauzima način života.

Klinička slika

Problem kod ove bolesti je to što protiče najčešće bez simptoma, do trenutka kada nastaju najteže posledice, odnosno frakture. Smanjenje visine, pogrbljenost i bolovi u leđima najčešće se pripisuju drugim razlozima ili jednostavno starenju. Smanjenje koštane gustine je praćeno i uvećanim rizikom za nastanak preloma, često nakon minimalnih trauma. Njen neizbežan pratilac je visoka učestalost preloma pršljenskih tela i vrata butne kosti sa velikim patnjama i invalidnošću.

Postoje dva različita tipa osteoporoze :

    tip 1 ili postmenopauzalna osteoporoza i

    tip 2 ili senilna (staračka) osteoporoza.

 

Postmenopauzalna osteoporoza se javlja kod žena nakon menopauze (poslednje menstruacije), praćena je prelomima pršljenova.

Senilna osteoporoza se javlja u oba pola nakon 70. godine, prezentuje se poglavito prelomima kuka i uzrokovana je starenjem.

Najčešći uzroci sekundarne osteoporoze (uzrokovane bolestima ili lekovima) su : lečenje steroidima i antikonvulzivima (lekovi za lečenje epilepsije). Osteoporoza dugo vremena ostaje klinički neupadljiva – ona nema karakteristične simptome i što je najvažnije, ne boli. Stoga se s pravom naziva "tihim kradljivcem" jer godinama osiromašuje koštanu masu sve dok ne spadne ispod takozvanog "praga za frakture" kada se javljaju klinički dramatične komplikacije bolesti - prelomi pršljenova.

Prelom pršljenova najčešće nastaje pri naglom pokretu, savijanju, dizanju tereta, a ponekada i bez ikakvog vidljivog povoda. Prelom pršljena dovodi do pogurenog držanja karakterističnog za osteoporozu. Tjelesna visina se smanjuje sa svakim prelomom - oko 2-4 cm.

Liječenje

Najsavremenije metode liječenja osteoporoze uključuju primjenu novih lijekova - bisfosfonata. Oni dokazano smanjuju rizik za nastanak vertebralnih i preloma kuka. To su sada najefektniji lijekovi za liječenje osteoporoze i kod žena i kod muškaraca.

Jedan od preparata koji je pokazao najbolje rezultate u primjeni je Bonviva (ibandronat 150mg).  Ovaj preparat spada u nehormonske lijekove koji se koriste u prevenciji i liječenju osteoporoze i jedinstven je među bisfosfonatima po tome što se uzima jednanput mjesečno, oralno. Bezbjednost, efikasnost i tolerancija u odnosu na lijek Bonviva proučavani su kroz opsežan program kliničkih ispitivanja na oko 11.000 pacijenata u periodu od tri godine. U velikim registracionim studijama, ovaj lijek pokazao je snažno antifrakturno dejstvo, tj. pospješuje gustinu/čvrstinu kostiju. Istraživanja pokazuju da će mogućnost rjeđeg uzimanja lijeka povećati izglede da se nastavi sa liječenjem.

Prevencija

Najbitniji put u sprečavanju nastanka osteoporoze je prevencija. Dovoljan unos kalcijuma i vitamina D hranom vrlo su značajan faktor u pravovremenoj zaštiti. Neophodno je da posmenopauzalne žene unose 1200 mg kalcijuma i 400-800 IU vitamina D dnevno, da vježbaju jačanje muskulature i  izbjegavaju pretjeranu upotrebu duhana, unosa alkohola i kafe. Dobri izvori kalcijuma u hrani  su mlijeko polumasni jogurt, sir, brokoli, sok od narandže i drugi proizvodi.

Vježbanje može pomoći u izgradnji jakih kostiju i usporavanju gubitka koštanog tkiva. Pušenje povećava gubitak koštanog tkiva, zbog smanjenja količine estrogena koje tijelo proizvodi i smanjene apsorpcije kalcijuma iz crijeva. Supstituciona hormonska terapija je najvažnije sredstvo za smanjenje rizika od osteoporoze tokom i nakon menopauze. Više od dva alkoholna pića dnevno mogu smanjiti formiranje kostiju i smanjiti tjelesnu sposobnost apsorpcije kalcijuma.

Uživali ste u ovom članku? Ostanite informisani tako što ćete se pridružiti našem newsletteru!

Komentari

Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.

Srodni članci
Autor

Zanimljivosti se bave pisanjem privlačnih i edukativnih članaka, istražujući raznovrsne teme s dubokim razumijevanjem i živopisnim stilom pisanja. Naš profil odražava strast prema donošenju informacija na zanimljiv i pristupačan način, potičući čitatelje na učenje i razmišljanje.