Zeleni čaj je odličan za organizam, ali budite oprezni!

U dodacima prehrani doza ekstrakta zelenog čaja može biti i 1000 mg, a šalica iscrpine sadrži od 90 do 300 mg.

U skladu s rezultatima nedavnih studija, Europska agencija za sigurnost hrane izdala je upozorenje o primjeni dodataka prehrani koji sadrže zeleni čaj. Dokazano je da visoke doze ekstrakta zelenog čaja sadržanog u nekim dodacima prehrani ili biljnim lijekovima mogu oštetiti jetru. Preporuka se ne odnosi na ograničavanje konzumacije napitka pripravljenog od listića čaja, odnosno do 800 mg na dan – otprilike dvije do tri šalice vrlo koncentriranog zelenog čaja čine se sigurnima. Ta preporuka ne treba čuditi jer ekstrakt zelenog čaja zaista ima medicinsko djelovanje zahvaljujući svom bogatom sadržaju farmakološki aktivnih supstancija.

Zeleni čaj obrađuje se samo parom da se ne unište enzimi, a listići se suše na zraku, čime se sprečavaju oksidacija i fermentacija, što osigurava visok sadržaj antioksidansa

Botanički naziv za biljku je Thea camelia, podrijetlom je iz Kine, a razlikuju se dvije osnove sorte – Camelia sinensis, geografski vezana uz područje Kine, i Camelia asamica s područja Indije i Šri Lanke. Biljka može narasti u visoko drvo, no na plantažama se u pravilu reže na visinu grma. Listovi čaja sadrže tanine koji mu daju gorkast okus, polifenole, odnosno katehine koji su zaslužni za antioksidativni učinak, aminokiselinu teanin zbog koje čaj ima karakterističan okus, kofein i flavonoide. Sadržaj tih spojeva ovisi o geografskom podrijetlu, odnosno klimi i sastavu tla te o vremenu branja i obradi, odnosno stupnju fermentacije svježe ubranih listića čaja.

Bijeli, zeleni, oolong, crni i žuti čaj

Prema tome razlikujemo bijeli, zeleni, oolong, crni i žuti čaj. Bijeli čaj proizvodi se samo u nekim područjima Kine, a berba se obavlja dok su listići još u pupoljcima, prekriveni bijelim dlačicama, koji mu daju karakterističnu boju. Brzo se suše, pri čemu ne počinje fermentacija te se zadržavaju vrlo visoke doze antioksidansa. Zeleni čaj obrađuje se samo parom da se ne unište enzimi, a listići se suše na zraku, čime se sprečavaju oksidacija i fermentacija, što pak osigurava visok sadržaj antioksidansa.

Iako je čaj podrijetlom iz Kine, upravo vrsta zelenog čaja danas je najviše vezana uz japansku kulturu. Oolong je polufermentirani čaj, otprilike između zelenog i crnog, te se najviše proizvodi u Kini i Tajvanu. Odmah nakon branja listići se izlažu jakom suncu, a potom suše tresenjem u hladovini te se taj postupak ponavlja dok se ne postigne željeni stupanj fermentacije, koja prekida žarenje listića. Sadrži manje antioksidansa od zelenog čaja, ali i manje tanina i kofeina od crnog pa je ugodnijeg okusa. Najdulje fermentirani je crni čaj. Listići se nakon branja puste da venu 12 do 18 sati, a potom se savijaju te ostavljaju na hladnom i vlažnom mjestu, pri čemu dolazi do fermentacije koja im daje karakterističnu boju i okus. Fermentacija se prekida paljenjem u suhom woku ili pećima. Crni čaj je najpoznatiji i najviše se konzumira.

Zeleni čaj umjesto kahve

Na tržištu se pod različitim nazivima nalaze razne vrste čaja, najčešće crnog, a u posljednje vrijeme i zelenog, koje imaju specifičan okus zbog svoga geografskog podrijetla ili dodatka arome. U medicinske svrhe najčešće se koristi zeleni čaj, prije svega zato što djeluje pobuđujuće, odnosno poboljšava pažnju zbog sadržaja kofeina te ga mnogi koriste umjesto kave. Sadržaj polifenola pomaže u smanjenju tjelesne mase, želučanih smetnji, povraćanja i proljeva. Često ga preporučuju kod Crohnove bolesti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i sindroma kroničnog umora. Može se primjenjivati i u obliku obloga za ublažavanje opeklina od sunca, smanjenje oteklina kapaka ili kod umora očiju te za ublažavanje glavobolje, uglavnom zbog sadržaja tanina.

Prevencija od karcinoma

U alternativnoj medicini često se preporučuje ispiranje rodnice zelenim čajem kao pomoć protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV), odnosno kod kondiloma. Brojne su studije pokazale da Japanci imaju vrlo nisku stopu različitih karcinoma, što se donekle povezuje i s redovitom konzumacijom zelenog čaja te ga često u većim količinama piju oboljeli od karcinoma dojke, prostate, debelog crijeva, želuca, pluća i melanoma. Za to djelovanje zaslužni su polifenoli koji mogu utjecati na povećanje aktivnosti enzima koji sprečavaju oksidacijske procese u organizmu, što pridonosi prevenciji nastanka karcinoma. Neke studije ukazuju i na specifični učinak jednog polifenola, epigalokatehina-3-galata (EGCG), koji blokira enzim odgovoran za prehranu stanica raka.

Zahvaljujući dokumentiranim brojnim povoljnim učincima zelenog čaja, ekstrakt se proizvodi kao dodatak prehrani, no u tim proizvodima je njegov sadržaj znatno veći nego u samoj iscrpini listića, odnosno čaju. U dodacima prehrani doza ekstrakta zelenog čaja može biti i 1000 mg, a šalica iscrpine sadrži od 90 do 300 mg. Te vrlo visoke doze mogu prouzročiti oštećenje jetre te je Europska agencija za sigurnost hrane ( European Food Safety Authority ) izdala upozorenje o smanjenju doze, odnosno smanjenju primjene visoko doziranih dodatka prehrani. No jedna do tri šalice umjereno jakog zelenog čaja na dan sigurno imaju iznimno povoljan učinak na opće stanje organizma i sigurne su za konzumaciju.

Uživali ste u ovom članku? Ostanite informisani tako što ćete se pridružiti našem newsletteru!

Komentari

Morate biti prijavljeni da biste ostavili komentar.

Srodni članci
Autor

Zanimljivosti se bave pisanjem privlačnih i edukativnih članaka, istražujući raznovrsne teme s dubokim razumijevanjem i živopisnim stilom pisanja. Naš profil odražava strast prema donošenju informacija na zanimljiv i pristupačan način, potičući čitatelje na učenje i razmišljanje.